Novosti
ODUZETO I DOSTOJANSTVO?

U osječkom zatvoru 208 posto više zatvorenika od kapaciteta
Objavljeno 23. srpnja, 2014.
U dvije godine 71 zatvorenik koji je bio u osječkom zatvoru tužio je državu

Osječki zatvor ima dvostruko više zatvorenika nego što može podnijeti! Prema podacima koji su Ustavnom sudu RH dostavljeni 31. prosinca prošle godine u osječkom se zatvoru nalazilo 208 zatvorenika, a kapacitet je - 100.

U ćelijama je i po šest zatvorenika, a u protekle dvije godine 71 zatvorenik koji je bio u osječkom zatvoru tužio je državu zbog smještaja. Hrvatska je među prvih pet država članica Vijeća Europe koje imaju popunjenost zatvorskih kapaciteta veću od 100 posto, odmah iza Grčke, Italije, Mađarske i Cipra. Iz izviješća Ustavnog suda koje se dostavlja Saboru, o uvjetima života u zatvorima, u hrvatskim zatvorima na spomenuti datum bilo je 4346 zatvorenika, a ukupni službeni kapacitet je 3771 mjesto.

Ustavni sud donio je nekoliko odluka za poboljšanje uvjeta života osoba lišenih slobode, te za gradnju novih objekata, no to se nije dogodilo te se taj sud i dalje susreće s većim brojem tužbi osoba koje su u zatvorima, a žale se da njihov smještaj ne udovoljava zdravstvenim, higijenskim i prostornim standardima. Kao razlog navode prenapučenost hrvatskih zatvora. Ustavni sud upozorio je na te probleme još 2008. godine, kada je utvrdio da kada osoba u zatvoru tijekom duljeg razdoblja nema uvjete smještaja jer u prostoriji nedostaje 1/4 površine za zakonom propisan minimum, utvrđen je nedostatak svjetla i nemogućnost obavljanja fizioloških potreba u noćnim satima te je zaključeno da je to ponižavajuće postupanje koje ne odgovara pravnom standardu poštovanja dostojanstva osuđenika.

Prostorije u kojima borave zatvorenici po zakonu moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane, a za svakog zatvorenika u spavaonici mora biti najmanje 4 pa do 10 metara kvadratnih prostora.

Na neodgovarajuće uvjete u zatvorima i kaznionicama u Hrvatskoj upozorio je i Europski sud za ljudska prava u nekoliko presuda od 2006. godine koje su donesene u korist zatvorenika zbog loših uvjeta u zatvorima. Ustavni sud navodi da se broj zatvorenika može smanjiti ako oni koji su u fazi istrage i čekaju prvostupanjsku presudu ostanu na slobodi te da to postane pravilo, a ne iznimka. Mogu se koristiti probacija i primjena elektroničkih uređaja za nadzor osobe. Bolesnim i ozlijeđenim osobama lišenih slobode može se odobriti uvjetni otpust.

Sandra LACIĆ
Izvješće Ustavnog suda

Ustavni sud u zaključku izvješća o stanju u hrvatskim zatvorima navodi da se zatvorenicima mora osigurati ljudsko dostojanstvo, a prvenstvo financiranja unutar sustava zatvora i kaznionica morala bi imati izgradnja novih kapaciteta. Osobama koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora ili su u pritvoru mora se osigurati minimalna površinu osobnog prostora i to da svaki pritvorenik u ćeliji mora imati individualni prostor za spavanje, raspolagati s najmanje tri kvadratna metra površine poda, a cjelokupna površina ćelije mora biti takva da dopušta pritvorenicima slobodno kretanje između dijelova namještaja.

U TRI KAZNIONICE JOŠ IMA MJESTA

U Hrvatskoj postoji 14 zatvora i sedam kaznionica, među kojima je i Zatvorska bolnica u Zagrebu. Od sedam kaznionica, u tri kaznionice (Glina, Lipovica i Valtura) broj zatvorenika je manji od raspoloživih kapaciteta, tako da one (zajedno) raspolažu s još slobodnih mjesta za 352 zatvorenika. Ostale su prekapacitirane. Podaci o popunjenosti zatvora prelaze njihove smještajne kapacitete i to od 208 posto u Zatvoru u Osijeku do 110,5 posto u onom dubrovačkom. Sve te brojke kazuju o neadekvatnosti prostora u kojem zatvorenici borave.

Možda ste propustili...