Javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto BDP-a, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto, pokazuju jučer objavljeni podaci Eurostata, europskog ureda za statistiku. Hrvatski javni dug dosegnuo je tako 221,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu. Makroekonomisti upozoravaju da bi udjel hrvatskog javnog duga u ovoj godini mogao snažno porasti i zbog promjene u Eurostatovoj metodologiji izračuna prema kojemu u izračun javnog duga ulaze dugovi autocesta, kao i HBOR-a.

Prema ocjeni HNB-a, veliki pritisak na financijsku stabilnost Hrvatske proizlazi iz brzorastućega javnog duga, koji će se približiti razini od 70 posto BDP-a. U najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost HNB podsjeća da je stopa rasta hrvatskog javnog duga jedna od najvećih među usporedivim zemljama. Pritom pojašnjava da je tome pridonijelo preuzimanje dugova brodogradilišta i drugih javnih poduzeća, te plaćanje dugova zdravstvenih ustanova tijekom 2012. i 2013. Međutim, projekcija rasta javnog duga upućuje na znatno usporavanje zahvaljujući smanjenju manjka u sklopu procedure prekomjernog deficita, kažu u HNB-u.

Tijekom 2014. i 2015. očekuje se povećanje javnog duga, ali po znatno nižim stopama rasta. U HNB-u ocjenjuju i da je struktura hrvatskog javnog duga prema preostalom dospijeću vrlo povoljna. Međutim, HNB navodi i da bi javni dug prema šok-scenariju u 2015. godini mogao dosegnuti 77,4 posto. Šok-scenarij procjenjuje razinu duga u okolnostima deprecijacije u 2014. od 10 posto i pada BDP-a za 2,5 posto. Zbog velikog udjela eura i drugih valuta u javnom dugu i padu BDP-a, u slučaju kombiniranog šok-scenarija, došlo bi do povećanja javnog duga za sedam postotnih bodova udjela u BDP-u, kaže se u najnovijoj publikaciji HNB-a. (V.T.)