Objavljeno 22. srpnja, 2014.
Na gradilištima se radi i po 10, 12 sati dnevno, ali, sve češće, bez ikakve dodatne naknade na osnovnu plaću
Marinko sebe kroz šalu naziva “svestranim bauštelcem”. Kaže, za građevinsku tvrtku radi “sve što na gradilištu treba”, i to za plaću od 4.000 kuna.
Iako mu na ovom prihodu nerijetko otvoreno zavide fakultetski obrazovane osobe, on poručuje:
- Malo je to za ono što svakodnevno proživljavam na radnom mjestu, pogotovo u ljetnim mjesecima, kada na užarenom asfaltu provodim i po 10 sati dnevno – prekovremene sate neplaćeno!
On je tek jedan od stotina Osječana za koje, upozoravaju sindikalisti, s rastom žive u termometru počinje “pakao”. Naime, kako su vrući ljetni mjeseci poslovično špica sezone ne samo za ugostitelje na Jadranu nego i za građevince na kontinentu, posla je, kažu, uvijek preko glave. Na gradilištima se radi i po 10, 12 sati dnevno, ali, sve češće, bez ikakve dodatne naknade na osnovnu plaću.
- Za ljude te struke nije uopće upitno imaju li ljeti više posla i u pravilu su svi oni spremni odrađivati prekovremene sate, te raditi i na +50 stupnjeva. No, sve to ipak posebno teško pada kada se taj mukotrpan rad ne vidi na njihovim platnim listama. I to ni kao prekovremeni rad, ali ni kao dodatak za posebne uvjete rada. Mučno je raditi u teškim uvjetima kada znate da vam to nitko neće platiti, ali trpjeti morate jer je nezaposlenost tolika da su radnici postali potrošna roba. Ljudi su puni predrasuda, pa će tako, u ovim nesigurnim vremenima, mnogi reći: “Zašto se žale, četiri-pet tisuća kuna koje dobiju fina je plaća”, no to su samo oni koji nikada nisu cijeli dan usred ljeta proveli na suncu radeći težak fizički posao - poručuje Frano Kopić, teritorijalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za Osječko-baranjsku županiju.
Dodaje i kako je na istoku Hrvatske, uz građevince, najteže raditi ljudima zaposlenima u manjim proizvodim pogonima.
- Kod nas su proizvode hale s rashladnim uređajima uistinu rijetkost, tako da ljudi koji u njima provode makar i 8-satno radno vrijeme, to čine pod izuzetnim naporom. Također, za taj im se faktor ne isplaćuje nikakva kompenzacija, s čime su prisiljeni pomiriti se opet u strahu od gubitka posla.
Ivana SOLAR
ZAKAZAO INSTITUT ZAŠTITE NA RADU
“Iako svaka tvrtka ima osobu koja je dužna brinuti se o tome provode li se sve odredbe zaštite na radu u ovim djelatnostima, one ne rade svoj posao. Jesu li u sprezi s poslodavcima ili jednostavno zanemaruju svoje dužnosti, može se samo nagađati. No, ostaje činjenica da su radnici oštećeni na više razina, a da o tomu baš nitko ne vodi računa”, upozoravaju iz SSSH-a.
Posebni uvjeti rada
Poslovima s posebnim uvjetima rada, za koje, primjerice, država svojim službenicima isplaćuje dodatak za posebne uvjete rada, definiraju se kao poslovi “radnih mjesta na kojima službenicima i namještenicima koji ih obavljaju pretežiti dio svakoga radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnosti u kojima se obavljaju, prijeti opasnost od ugrožavanja života, profesionalne bolesti ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaštite na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima.”
FRANO KOPIĆ
teritorijalni povjerenik SSSH-a za Osječko-baranjsku županiju
Mučno je raditi u teškim uvjetima kada znate da vam to nitko neće platiti, ali trpjeti morate jer je nezaposlenost tolika da su radnici postali potrošna roba