Na prvo ročište u ponovljenom suđenju Dragan Paravinja, kojem se sudi za teško ubojstvo i pokušaj silovanja mlade Drnišanke Antonije Bilić iz lipnja 2011., ušetao je u sudnicu u kratkim hlačama, japankama, neobrijan, neispavan. Drčan, svadljiv, nekulturan, bez imalo kajanja što mu se sudi za smrt nedužne djevojke na pragu života.
Već odabirom odjeće za plažu, a ne za sudnicu Paravinja je odaslao jasnu poruku što misli o svemu, i na taj način omalovažavajući žrtvu, bol i tugu njezine obitelji, ali i instituciju hrvatskog sudstva. Na žalost, paravinja je sve više, kao i brutalno ubijenih žena zbog zbog nepristajanja na daljnji (loš) brak ili vezu, seks, obiteljsko nasilje.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe da statistika pokazuje da su žene i ženska djeca najčešće žrtve nasilja u obitelji, i to 60 - 70 posto. Primjerice, 2013. od ukupno 18.590 osoba oštećenih nasilničkim ponašanjem u obitelji žene su činile 64% žrtava, kaže Ljubičić. U zločinima iz strasti žene su ubili (bivši) muževi, partneri ili, pak, muškarci koji sa žrtvom nisu nikada imali ništa jer ih je ona odbijala za bilo kakav kontakt. U ubilačkom pohodu bili su vođeni bolesnom ljubomorom, nemirenjem s prekidom braka ili veze, razarajućom sumnjom u nevjeru.
Moja ili ničija, česta je misao vodilja počinitelja tih zločina iz strasti. Ili možda mržnje? Jer između te dvije jake emocije tanka je linija. Policijska terminologija ne poznaje formulaciju “zločin iz strasti”, nego samo ubojstvo i teško ubojstvo, kaže, pak, glasnogovornik PU osječko-baranjske Vlado Krznarić. No itekako je dobro poznaje život, stupci crne kronike, poručujući da on ne poznaje nacionalne, vjerske, socijalne, obrazovne granice. Iako strast treba biti nešto pozitivno, u tim slučajevima ona je prešla u destrukciju, razaranje. U smrt. Načini kako su ta ubojstva počinjena al pari su i najcrnjim hororima. A reakcija počinitelja, od kojih su nek za žrtvu i njezinu obitelji dobili uvredljivo male kazne, ide od (ne)kajanja i autodestrukcije do Paravinjina “odlaska na plažu” i davanja nevjerojatnih izjava u kojima nema emocija, grizodušja. Tu je i početno suhoparna administracija i njezina još suhoparnija terminologija, u kojoj isto često nema mjesta za adekvatan pijetet.
SOLJANI: KRVAVI PIR U ZORU
Bez emocija je presudu od 15 godina zatvora za ubojstvo supruge Slavice (47), koju je izreklo sudsko vijeće ŽS-a u Vukovaru, saslušao nedavno i Stjepan Mrkonić (51) iz Soljana. U svibnju 2013. okrutno ju je ubio na spavanju. U zoru je došao s posla u pekari te ju je, psujući, počeo daviti. Kada se počela opirati, bacio ju je na pod i nastavio daviti i udarati keramičkom figurom po glavi. Gazio ju je koljenima po glavi, trbuhu i prsima, a žena je zadobila unutarnje ozljede i trpjela teške bolove, od kojih je ubrzo i umrla. Pomahnitali muž u svom ubilačkom pohodu razbijenom figurom već mrtvoj ženi zadao je udarce po vratu, praktički ga razrezavši. Kao motiv ubojstva naveo je sumnju da ga vara, iako nije imao dokaza, ali je u selu dobivao razne odgovore koji su samo podgrijavali sumnju. U završnoj riječi državni je odvjetnik rekao kako je “žrtva trpjela intenzivne boli iako su one kratko trajale”, te da je pri počinjenju djela optuženik “ispoljio upornost i bezobzirnost” pa je ubojstvo okvalificirao kao teško ubojstvo na okrutan način i zatražio primjerenu kaznu prema zakonu. Braniteljica S. Mrkonića mišljenja je kako je “riječ o običnom ubojstvu”, što je sudsko vijeće i prihvatilo pri određivanju kazne.
STRAVA U BELOM MANASTIRU
Javnost je 2010. zgrozilo ubojstvo Mirele Sršić-Kovač (40), novinarke HRT-a, koja je u jutro 25. rujna nađena mrtva u stanu u Belom Manastiru. U noći, dok je spavala, ubio ju je suprug Zvonko Kovač (51), prerezavši joj vrat nožem dok je dvoje djece spavalo u svojoj sobi. Potom je i sebi odlučio presuditi, prerezavši vene, ali ga je policija još živog, u lokvi krvi, našla u automobiluu te je prevezen u KBC Osijek. Preminuo je nedugo potom. Tih je dana bio psihički rastrojen, a supruga se uoči noći stravičnoga ubojstva željela povjeriti prijatelju. Nazvala ga je uplakana i rekla “kako ne zna više što da radi sa Zvonkom”. “Takvo što još nisam vidio”, rekao je tada, i sam u šoku, istražni sudac ŽS-a u Osijeku Ante Kvesić.
Te je, 2010., godine čak deset žena ubio suprug/partner. Statistika za 2009. još je pogubnija, jer je tada ubijena 21 žena, a u 13 slučajeva ubojica je bio muž/partner. Upućuje to na sve očitije probleme vezane uz obiteljsko nasilje. Psihologinja Mirjana Nazor kaže:
- Strast kao emocija ima i rušilačku komponentu, posjednički odnos u smislu: Ti si moj/a, pripadaš meni! Ako čovjek takva stava svoju strast ne može zadovoljiti kako želi, javljaju se problemi prema sebi i drugome. To je emocija prevelika intenziteta, kada se gubi racionalna kontrola nad ponašanjem.
Nazor drži da se zločin iz strasti događa među akterima koji se međusobno poznaju. Slaže se da je zločina iz strasti sve više jer, ističe, funkcioniramo tako da sve manje prihvaćamo i priznajemo određena pravila ponašanja u određenoj sredini. “Izostanak je to tolerancije, nepriznavanje volje i htijenja drugoga”, naglašava Nazor.
OSIJEK: MRTVI LJUBAVNICI
U listopadu 2008. stupce crne kronike punio je slučaj iz osječke Retfale, gdje je u kući policija zatekla stravičan prizor - dvoje mrtvih ljubavnika na okrvavljenom krevetu: učitelja Branka Štosa (46) iz Babine Grede i Vesnu Veger (48), ravnateljicu Doma za psihički oboljele starije osobe. U početku nije bilo jasno tko je kome presudio, no utvrđeno je da su vrata bila zaključana, a kuća bez provale i tragova nasilja te je sve upućivalo na ubojstvo i samoubojstvo. Došavši nakon dojave susjeda, koji su rekli da su ljubavnici bili u dugogodišnjoj vezi te se sumnjalo na ljubomoru i razmirice, policija je tijela pronašla na krevetu u spavaćoj sobi, na kojem je bilo vidljivo dosta tragova krvi. Oba tijela bila su u bočnom položaju, okrenuta jedno od drugog. Muškarac je imao nož zaboden u trbuh, a Veger je ležala s nožem u ruci. Istražni sudac istaknuo je kako vidljivih tragova nasilja i borbe nije bilo te da je pokraj njih dvoje pronađen i čekić. Branko je bio poznat kao mirna i nimalo incidentna osoba. Navodno je početkom rujna uzeo bolovanje, a njegovi kolege kažu da su primijetili da se s njim nešto čudno događa. Navodno je ostavio oproštajno pismo. Prvo se nagađalo da je Veger ubila Štosa pa sebe, a potom da je on (samo)ubojica.
Iako je najčešće u zločinima iz strasti počinitelj muškarac, to ne znači da to nisu i žene. “Zločin iz strasti nužno ne poznaje spol. Važna je 'podloga' da smatramo da je druga osoba naše vlasništvo i da imamo pravo određivati što će, s kim, gdje i kada biti, kako će funkcionirati”, dodaje psihologinja Nazor.
BOMBAŠ IZ DONJEG MIHOLJCA
Donji Miholjac, kraj svibnja 2012. - ubojica suprug Vinko Pejić (70), žrtva supruga Luca (48). Vinko i Luca tog su jutra bili na prvoj raspravi u brakorazvodnoj parnici. Odbio je potpisati razvod. Razišli su se oko podneva. Nesretna je žena radila na moru, a u Slavoniju je stigla samo zbog sudskog postupka. Odsjela je kod kćeri u Miholjcu, na čija je vrata pet sati poslije banuo Vinko s bombom. Par nije živio zajedno posljednjih šest mjeseci. Zbog prijetnji smrću koje joj je upućivao Vinku je potkraj prosinca izrečena zabrana približavanja, no istekla je krajem ožujka. Prijetio joj je i prije, bio i u zatvoru zbog toga. Uporno ju je napadao, pa je zato i otišla, rečeno je tada. Pejići su u braku bili 13 godina. U početku je sve bilo u redu, no odjedanput sve se preokrenulo pa su sukobi počeli dvije godine prije tragedije, kada je Vinko obolio na živce.
Čak 11 žena ubili su godinu prije toga, u 2011., u RH muški članovi obitelji. “O problemu nasilja u obitelji danas se puno govori i piše. Na žalost, ljudi još uvijek smatraju da je ono privatna stvar, u što se ne treba miješati. Ta društvena neosjetljivost teže se mijenja od zakona ili politika. Njoj pridonosi i populariziranje stava kako je navodno miran obiteljski čovjek, 'odjednom' postao ljubomoran do te mjere da je ubio suprugu. Često se sugerira da je možda za to i imao razloga, iako se u većini slučajeva radi o bivšoj partnerici, pa se ne može čak ni govoriti o varanju ili preljubu. Praksa pokazuje da je u većini veza, od kojih neke završe smrću žene, nasilje u vezi ili obiteljsko nasilje trajalo duže vrijeme”, upozorava Ljubičić.
SL. BROD: UBOJITI POLICAJAC
Na zločin iz strasti nisu imuni ni ljudi u policijskoj odori. Tako je u siječnju 2014. u Slavonskom Brodu policijski službenik i ex zamjenik načelnika prometne policije u tamošnjoj PU Goran Beraković (44) u napadu ljubomore iz pištolja ubio svoju djevojku Ines Garić (38), a potom i sebe. Prethodno mu je rekla da ga ostavlja i da se do vikenda odseli, na što on nije htio pristati. Iako se nije žalila na vezu, problema u njoj ipak je bilo. Pričaju, bila je to velika ljubav, ona je zbog njega ostavila muža s kojim je imala 10-godišnju kćer. I iza Berakovića je bio jedan brak. On se k njoj doselio iz policijskog stana i svi su mislili da su sretni. Ipak, nešto je “puknulo”. Ines je u posljednje vrijeme bila vidljivo smršavjela, a Goran je bio ljubomoran. Napokon mu je rekla da ga ostavlja. Ubio ju je dok je njezina kći spavala u drugoj sobi. “Čitanjem pojedinih komentara na forumima, FB-u ili ispod članaka portala lako se uočava kako nasilje na društvenim mrežama u velikom broju slučajeva ima rodni predznak, odnosno da su žene često žrtve vrijeđanja, govora mržnje i javnog sramoćenja upravo na temelju svog spola. Stoga moramo shvatiti da na odnos prema ženama žrtvama nasilja u velikoj mjeri utječe odnos prema ženama općenito, između ostalog to je prikazivanje žena kao objekata za usmjeravanje pozornosti na reklamirani proizvod, tretiranje ženskog tijela kao robe kojom se trguje kako bi se povećao profit ili posjećenost medijskih sadržaja, trivijaliziranje seksizma, promoviranje spolnih stereotipa u udžbenicima i sl.”, upozorava Ljubičić te zaključuje da stvaranje klime u kojoj je žena na neki načinroba sigurno za posljedicu ima i percepciju žene kao imovine svog supruga ili partnera s kojom on ima pravo raditi što želi.
Suzana ŽUPAN
MIRJANA NAZOR:
Kriza i loše stanje u društvu stvaraju uvjete za sve više zločina
Psihologinja Mirjana Nazor kaže kako aktualni trenutak, obilježen krizom, besparicom, općim beznađem, podgrijava klimu za takve zločine. “Živimo u atmosferi opće neperspektivnosti, u kojoj je pojedincima sasvim svejedno kako se ponašaju. Ruše se granice, a takva klima i ponašanje bez granica vode u anarhiju. Bojim se da kod nas ti počinitelji ne bivaju otkriveni pa se računa da je naše sudstvo, pa i policija, komotno”, stava je Nazor.
OPASNI STEREOTIPI
Ubojica Kristine Šušnjare: Kakvo bih ja muško bio da nisam pokušao!
Jedan od najdrastičnijih primjera do koje mjere rodne uloge, odnosno spolni stereotipi, utječu na ljude, primjer je Luke Pezelja, koji je ubio Kristinu Šušnjaru i u svojoj obrani izjavio: “Kakvo bih ja muško bio da nisam pokušao!” “Na jednoj razini u svijesti pojedinaca stvara se dojam da žena zaslužuje batine, čak i ubojstvo, ako odbije muškarca ili ako on samo posumnja da ga ona vara. No treba napomenuti da nisu svi muškarci isti i da većina muškaraca nisu nasilnici, ali da su oni koji jesu ili to postanu u određenom trenutku oni koji su zapravo u praksi primijenili društveno promovirane stereotipe o 'pravom muškom' ili 'prirodnom mjestu žene'”, ističe Višnja Ljubičić te dodaje kako takvi stereotipi mogu biti vrlo štetni i pogubni.
VIŠNJA LJUBIČIĆ:
Stavljanje u isti kontekst ljubav i smrt dovodi do pogrešnih tumačenja
Prikazivanje obiteljskog nasilja kao “ljubavnog trokuta”, “ljubavne tragedije” ili “ljubavne strasti” koja je u trenutku “otišla malo predaleko” posve je pogrešno. Obiteljsko nasilje i ubojstvo žene ne bi se trebalo dovoditi u vezu s ljubavi jer je nasilje čin nedostatka ljubavi, upozorava pravobraniteljica Ljubičić. Primjerice, u slučaju kada je otac osmero djece ubio izvanbračnu partnericu, naslovi su glasili “Ljubavnik je šipkom ubio majku troje djece” ili “Zločin iz strasti - Nije mogao podnijeti prekid veze: Šipkom na smrt premlatio ljubavnicu”. “Dovođenje u isti kontekst ljubavi i smrti, ljubomore i okrutnih ubojstava bračnih ili izvanbračnih partnerica, a bez ikakvog kritičkog odmaka i objašnjenja, može stvoriti potpuno krivi dojam o težini kaznenog djela i ozbiljnosti partnerskog nasilja. Jer, neovisno o tome što mnoge bračne i izvanbračne veze ne opstaju, činjenica je da većina njih ne završava ubojstvima ili nasilničkim napadima na partnerice koje su odlučile izići iz tih veza (uglavnom zbog obiteljskog nasilja). Stoga je, ako se radi o brutalnom ubojstvu, posve neprimjereno i pogrešno koristiti se izrazima poput 'nije mu sjela vijest o prekidu' ili 'pretjerao je', kao da se uistinu radi tek o površnom nesporazumu i nezadovoljstvu. U slučajevima silovanja često se sugerira kako se radilo o zabavi, uz konzumiranje alkohola i počinitelja i žrtve, koja je pošla po krivu. Analizira se ponašanje žrtve prije silovanja kao da je ona sama pridonijela tome ili ga potaknula i sama prouzročila tragediju. Zaboravlja se da konzumiranje alkohola odraslih osoba nije kazneno djelo, ali silovanje jest”, upozorava pravobraniteljica.
Na odnos prema ženama žrtvama nasilja u velikoj mjeri utječe odnos prema ženama općenito u pojedinom društvu...
Ljudi još uvijek smatraju da je nasilje prema ženama u obitelji privatna stvar, u što se ne treba miješati...
Iako je najčešće u zločinima iz strasti počinitelj muškarac, to ne znači da to nisu i žene. Zločin iz strasti nužno ne poznaje spol...