ĐAKOVO – Kako i zašto se pojavio aflatoksin u mlijeku, uglavnom u jednoj vrsti, i to u onom trajnom, do danas se nagađa, no stvarna opasnost od pojave aflatoksina i danas vreba. Stotine tisuća litara prolivenog mlijeka, isto toliko otpremljenog u bioplinska postrojenja mučan su podsjetnik mljekarima na prošlu, 2013. godinu, a ta pojava postoji i danas. Nažalost, vremenski uvjeti u kojima se razvijaju i zriju biljke, tj. hrana za životinje, upozorava dr. vet. med. Nenad Fuchs, ni ove godine ne idu na ruku mljekarima.

- Aflatoksin je konstantna opasnost koja se povećava. Pitanje je samo koliko se provode kontrole, jer su analize na mikotoksine prilično skupe. Kada sam prije 30 godina studirao, učio sam da su aflatoksini kod nas praktično nemogući, da se javljaju samo u Jugoistočnoj Aziji, Južnoj Americi, odnosno ispod ekvatora, u južnim i vlažnim krajevima. Međutim, očigledno je da su se zbog promjene klime stvorili uvjeti za razvoj plijesni koje proizvode aflatoksin i kod nas - kaže dr. Fuchs.

- Sudeći po vremenskim prilikama, proljeću i ljetu, kada dođe vrijeme berbe kukuruza, ostane li ova polutropska klima - preko dana vruće, a poslijepodne nakupljanje oblaka i kiša, što rezultira visokom vlažnošću zraka, može se očekivati pojava mikotoksina, i to ne samo aflatoksina nego i ostalih. Što se može učiniti? Prvo treba reći da se plijesni ne moraju vidjeti golim okom. Biljka, plod, zrno mogu izgledati potpuno zdravi, što je otegotna okolnost. Plijesni nas zapravo ne žele otrovati, one aflatoksine proizvode kao svoj sekundarni metabolit i tendencija im je iskoristiti ga kao svoju hranu. No kad im prekinemo cikluse, to nam ostane kao nekakav amanet i moramo se s tim boriti. Ne razvijaju se oni samo u polju, dovoljna je mala pojava u vrijeme žetve ili berbe, no s dolaskom u skladište oni nastavljaju svoj razvoj koji se može usporiti ako su uvjeti u skladištu takvi da je vlaga niska, od 12 do 13 posto, te da je niža temperatura. S druge strane, također se pojavljuju u silažama, u sjenaži ili kukuruznoj silaži. Najbolja je prevencija praviti silažu tako da se gazi čistim gumama, maksimalno istisnuti kisik, da nastanu anaerobni uvjeti, te da vanjska temperatura bude optimalna za proces proizvodnje sliže, a ne za razvoj mikotoskina - objašnjava dr. Fuchs.

Dodaje da se pojava aflatoksina relativno lako može suzbiti uz uvjet da se u procesu samog skladištenja počela primjena kiselina za ubijanje plijesni.

- Međutim, aflatoksini koji su već proizvedeni ostaju. Još je veća katastrofa ako su uvjeti skladištenja loši pa se plijesni nastave razvijati, razmnožavati, jer proizvode sve više mikotoksina - dodaje dr. Fuchs.

- Žetvu, odnosno berbu, treba obaviti pri povoljnim vremenskim uvjetima, a, s druge strane, ponekad je čak uputno ako je biljka spremna za žetvu ili berbu, ovisno radi li se o žitarici ili kukuruzu, gdje se u našem podneblju najčešće javljaju mikotoksini, ne odgađati žetvu. Nastave li se loši vremenski uvjeti, pogodovni za razvoj plijesni, pogoršavamo situaciju. Požeti, pobrati, zrno provesti kroz sušionicu i ispravno uskladištiti - savjetuje dr. Fuchs. Dodaje i kako je sva perad - kokoši, pilići, patke, posebno purani, izuzetno osjetljiva na mikotoksine. Kod svinja se najčešće vidi poremetnja u spolnom ciklusu, najčešće kod krmača.