Objavljeno 16. srpnja, 2014.
Još jači “napad” na hrvatski sortiment očekuje se pred početak jesenske sjetve
Početkom žetve pšenice, već nakon prvih otkosa, bilo je vidljivo da su štete od žute hrđe mnogo veće nego se to dalo naslutiti proljetos, kada se ta bolest pojavila (i to ne samo u Hrvatskoj nego diljem Europe, o čemu smo već pisali).
Nakon toga su domaći oplemenjivači i proizvođači pšenice došli na udar određenih lobija, koji su prema selima plasirali informacije da su najviše stradale domaće sorte, a da su najotpornije strane, najviše francuske. Osim informacija o neotpornosti na bolesti proširili su se prigovori na račun domaćeg sortimenta pšenice i da ne ostvaruju prosječne prinose navedene na deklaracijama. A najzanimljivije je što su se proteklih dana u tu problematiku upetljali čak i pojedini političari tvrdeći da je netko seljacima prodao zaraženo sjeme.
Ima li u tome imalo istine, raspitali smo se u našim oplemenjivačko-sjemenarskim kućama Bc Institutu i Poljoprivrednom institutu Osijek te tvrtki Agrigenetics.
Dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc Instituta, kaže da je činjenica da je ove godine u proizvodnji pšenice u Hrvatskoj došlo do veće pojave bolesti nego inače, i to u prvom redu žute (crtičave) hrđe pšenice (Pucciniastriiformis f. sp. tritici).
Ne poštuju struku
- Apsolutno je netočno da su domaće sorte neotporne, a strane, u prvom redu francuske, koje su i najzastupljenije na našem tržištu, otporne na tu bolest. Sortiment ozime pšenice kako domaći tako i strani, različite je otpornosti na žutu (crtičavu) hrđu. Zbog povoljnih uvjeta za razvoj te bolesti - visoke vlage i niske temperature zraka, žuta hrđa pojavila se u Hrvatskoj i u regiji. U Srbiji i Mađarskoj bila je znatno izraženija nego kod nas, a tamo se uzgajaju i proizvode neke druge sorte. Prva pojava žute hrđe zabilježena je na najranijim sortama pšenice, jer su bile u najosjetljivijoj vegetacijskoj fazi za pojavu te bolesti – vlatanju, a vremenski uvjeti idealni za razvoj bolesti. Sorte kasnije vegetacije bile su u busanju i izbjegle su početni napad bolesti. Strani sortiment na hrvatskom tržištu uglavnom je kasnije vegetacije i izbjegao je prvi napad žute hrđe - kaže dr. Ikić te dodaje da je daljnji napad izbjegnut primjenom fungicida pa se stekao dojam da je strani sortiment bolje otpornosti na tu bolest, što nije točno.
Bc Institut, navodi dr. Ikić, desetljećima radi na oplemenjivanju pšenice na najznačajnije bolesti pšenice i u svojoj ponudi ima sorte koje se odlikuju dobrom otpornošću na žutu hrđu.
- Potvrda dobre otpornosti su i prvi rezultati prinosa, koji su u rasponu kao i u godinama bez ovako jakog napada bolesti. Činjenica je da je ove godine ova bolest bila izraženija, ali proizvođači koji su pratili svoje usjeve i reagirali na pravi način na vrijeme imaju vrlo dobre urode. Osim toga, notorna je neistina da domaće sorte ne uspijevaju ostvariti visoke urode, jer i u ovoj godini ima proizvođača koji su ostvarili više od 7,5 t/ha i više. Problem je što mnogi ne poštuju struku i ne primjenjuju agrotehničke mjere. Oni koji siju necertificirano sjeme, "tavanušu" i ne primjenjuju zaštitna sredstva ne mogu ni očekivati visoke urode, a upravo su takvi najglasniji i šire takve dezinformacije o domaćim sortama. Valja znati da je domaći sortiment u proizvodnji pšenice zastupljen s više od 85 %, ne zato što ne valja, već zato što postiže odlične proizvodne rezultate - kaže dr. Ikić i dodaje da će se unatoč svim pokušajima stranih kuća, koje se svim sredstvima bore da to promijene, hrvatsko oplemenjivanje održati.
Domaće sorte su u prednosti
Prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek, također navodi da je činjenica da se do sada žuta hrđa u Hrvatskoj nikada nije pojavila u smislu da bi proizvela znatne ekonomske štete.
- Naš dugogodišnji poslovni partner iz Mađarske (prije tri tjedna navršio je 80 godina, a 60 je u poljoprivredi) rekao nam je da do sada nikada nije doživio ovakav napad žute hrđe u Mađarskoj. Naše, domaće, sorte, mogu govoriti o sortama pšenice PIO-a, stvorene su u našem podneblju, u kojem se žuta hrđa do sada nikada nije javljala u većoj mjeri. To je bolest koja može činiti znatne štete u sjevernijim područjima od nas. Zbog tople zime i dijela proljeća stvoreni su povoljni uvjeti za razvoj te bolesti a prvo se javila na travama. Neke strane sorte, gdje je ta bolest uobičajena, pokazale su bolju otpornost na tu bolest. Proizvodnja pšenice u ovako zahtjevnoj godini nije bila uobičajena i laka - kaže dr. Drezner i dodaje da su kod najvećih i najznačajnijih proizvođača ostvareni ipak prosječni urodi s OS sortama od 7-8 t/ha.
Što se tiče primjedbi na genetski potencijal, dr. Drezner navodi da je kod OS sorti on provjeren.
- Da naše sorte nisu dobre, ne bi ih naši inozemni partneri tražili kao primjerice Britanci koji su šlepere slali po njih. Naša sorta vulkan bila je u Velikoj Britaniji bolja od njihova kvalitetnog standarda za 1 t/ha, na temelju čega smo plasirali značajne količine i na to tržište. Svatko tko pozna sorte pšenice iz Velike Britanije zna da oni imaju vrhunske pšenice po urodu zrna, ali za to područje - kod nas su one prekasne - rekao je prof. dr. Drezner i dodao da je njihov oplemenjivački rad usmjeren na dobrobit svih njihovih poljoprivrednih proizvođača, i kao takav ima svoju sadašnjost i svoju budućnost.
Zdenka RUPČIĆ
GEORG DREZNER
predstojnik Odjela za oplemenjivanje strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek
Vrsni proizvođači i ove godine ostvarili su vrhunske urode
- Proizvodnja pšenice u ovako zahtjevnoj godini nije bila uobičajena i laka, što osobito znaju vrsni proizvođači, koji su i ove godine ostvarili vrhunske urode zrna. Primjerice, Željko Vučković iz Gata ostvario je na većim po vršinama urode s našim sortama renata (75 dt/ha), kraljica (88 dt/ha) a s felixom više od 90 dt/ha, dok je Jozo Kovačić imao urode veće od 7 t/ha.
IVICA IKIĆ
predsjednik Uprave Bc Instituta
Nije istina da je netko prodao zaraženo sjeme - hrđa se ne prenosi sjemenom
Optužba da je netko seljacima prodao sjeme koje je zaraženo bolestima i da je to razlog tolike pojave bolesti, prije svega hrđe, najblaže rečeno, nije istina. Ponajprije jer se žuta hrđa ne prenosi sjemenom tako da ne postoji mogućnost da je bolest došla sa zaraženim sjemenom. Uostalom, zašto bismo mi koji od prodaje sjemena živimo i koji ulažemo velika financijska sredstva i ogroman rad da bismo stvorili nove sorte radili sami protiv sebe i onoga od čega živimo, kaže dr. Ikić i dodaje da to zbilja nema nikakvog smisla.
"Tavanuša" je velik problem
- Sjetva "tavanuše" velik je problem u proizvodnji pšenice, koji svakako ne može donijeti ništa dobro hrvatskoj poljoprivredi. Poljoprivredni proizvođači moraju shvatiti da prave proizvodnje nema bez ulaganja, poštovanja agrotehničkih mjera i sjetve certificiranog sjemena. Za dobro svih koji misle suprotno je bolje da se ostave poljoprivrede i okrenu se nekim drugim zanimanjima - kaže dr. Ikić.
Milutin Bede
vlasnik tvrtke Agrigenetics
Nije točno da su strane sorte bolje
Prof dr. sc. Milutin Bede, profesor genetike na osječkom Poljoprivrednom fakultetu i vlasnik tvrtke Agrigenetics d.o.o., podsjeća kako se s pojavom žute hrđe pšenice susreo na samom početku svoje karijere, 1971. godine, a budući da je pred mirovinom, ista ga ta pojava - šali se - i ispraća. - Ovih se dana samo priča koliko je i što je dala pšenica, a malo tko spominje što su proizvođači dali pšenici. Istina, ove je godine na prinos pšenice utjecala pojava žute hrđe, ali valja istaknuti da nisu sve sorte jednako reagirale. Svaki proizvođač zna što je i kako sijao i kako zaštitio pšenicu od bolesti. Također valja navesti da nije točno da domaće sorte ne valjaju a da su sve strane dobre. Mi smo imali, primjerice, jako dobre rezultate na našoj sorti maja, koja je u županjskom kraju dala urod od 7,5 t/ha, te na sorti victoria i mia kod Vukovara s više od 7 t/ha.