Do 2020. godine prema direktivi Europske komisije o energetskoj učinkovitosti Hrvatska mora energetski obnoviti 20 posto objekata u državnom vlasništvu, odnosno tri posto godišnje. Ako do 1. siječnja 2016. Republika Hrvatska ne obnovi šest posto zgrada u njenom vlasništvu, stižu prve kazne. Da neće biti popuštanja od strane Europske komisije pokazuje slovenski primjer - oni sada dnevno plaćaju 25.000 eura penala, a kazna za Hrvatsku mogla bi biti dvostruko veća i iznositi golemih 18 milijuna eura godišnje. Razlog za strah daje činjenica da je za potrebe ovoga programa 2012. raspisan niz javnih natječaja, a Vlada je lani donijela program energetske obnove za 2014. i 2015., čiji je cilj obnova po 100 objekata godišnje, a vrijednost 400 milijuna kuna. No, u slučaju osam dovršenih natječaja, uglavnom za objekte MUP-a i Ministarstva socijalne politike i mladih, na kojima je kao najpovoljniji izvođač radova odabran Reflex Zagreb, ministarstva ne žele supotpisati ugovore koje je ranije potpisala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). U MUP-u tvrde da ugovor nisu supotpisali jer nisu sudjelovali u izradi natječajne dokumentacije i u postupku javne nabave te su stoga tražili nadzor Ministarstva gospodarstva i tumačenje Ministarstva financija.

S druge strane, u Osječko-baranjskoj županiji, čini se, nema problema. Nakon završenog natječaja prvi se radovi na energetskoj obnovi očekuju najkasnije u rujnu, a prve uštede na računima za grijanje u studenome. Projektom obnove po principima energetske učinkovitosti bit će obuhvaćena 21 zgrada - 14 osnovnih škola te ambulante Ernestinovo i Dalj Doma zdravlja Osijek i ambulante Batina, Darda i Kneževi Vinogradi Doma zdravlja Beli Manastir. Kako je nedavno za Glas Slavonije pojasnio dožupan Dragan Vulin, energetskom obnovom uštedjet će se i do 30 posto energije, a ovaj je projekt tek prvi od tri koraka iz strategije energetske učinkovitosti Osječko-baranjske županije kojim će se na maksimum podići energetska štedljivost na tri stotine objekata. Obnovu pročelja s 80 posto iznosa (14,2 milijuna kuna) financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok preostalih 20 posto plaća Osječko-baranjska županija. (E.S.)