Broj stanovnika Europske unije u godinu dana povećao se 1,7 milijuna - 80.000 zbog većeg broja rođenih nego umrlih u tom razdoblju te 700.000 zbog migracija dok je ostatak od gotovo jednoga milijuna nastao usklađivanjem podataka u pojedinim zemljama, najviše u Italiji, sa zajedničkom statistikom EU-a. I bez toga, povećanje od gotovo 800.000 je velika brojka za samo 12 mjeseci - Europska unija sada ima 507,4 milijuna stanovnika. Usporedbe radi, SAD ima 318,3 milijuna stanovnika, a Rusija 146 milijuna pa EU ima više stanovnika nego te dvije zemlje zajedno.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska nije pomogla Uniji u provećanju broja stanovnika, baš suprotno. U godinu dana, podaci su Europske komisije, u Hrvatskoj je bilo oko 10.400 građana manje zbog negativnog prirodnog prirasta (39,9 tisuća rođenih, 50,4 tisuća umrlih) te pet tisuća manje zbog migracija. Kako je Eurostat objavio podatke za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2014. godine, jasno je da je do danas ekonomski migriralo puno više građana - procjenjuje se čak i do 20.000.

U 2013. godini u EU je rođeno 5,1 milijun beba, dakle oko 10 beba na tisuću stanovnika, s tim da je najviši natalitet bio u Irskoj (15/1.000), Francuskoj (12,3/1.000), Velikoj Britaniji (12,2/1.000), Švedskoj (11,8/1.000) i Luksemburgu (11,3/1.000), a najmanji u Portugalu (7,9/1.000), Njemačkoj, Grčkoj i Italija (8,5/1.000) te Rumunjskoj (8,8/1.000). Ta je stopa u Hrvatskoj iznosila 9,4 bebe na tisuću stanovnika.

U istome razdoblju u EU je preminulo pet milijuna ljudi. Stopa smrtnosti iznosila je prosječno 9,9 na 1.000 stanovnika. Najviša stopa zabilježena je u Bugarskoj (14,4‰), Latviji (14,3‰), Litvi (14,0‰), Mađarskoj (12,8‰) i Rumunjskoj (12,4‰), a najniža na Cipru (6 ‰), Irskoj (6,5‰), Luksemburgu (7‰), Malti (7,6‰) i Španjolskoj (8,3‰). U Hrvatskoj je prosječno umiralo 11,8 stanovnika na 1.000 građana.

Broj stanovnika zbog migracija povećao se u godinu dana u 15 od 28 zemalja članica EU-a. Najviše u Luksemburgu (19,0‰), Malti (7,6‰), Švedskoj (6,8‰) i Austriji (6,5‰), dok su Cipar (-13,9‰), Latvija (-7.1‰), Litva (-5,7‰), Irska (-5.6‰), Španjolska (-5,5‰) i Grčka (-4,7‰) zabilježile najveći negativan migracijski saldo. Pribrojimo li tomu i prirodni prirast, dolazimo do zaključka da se broj stanovnika najviše povećao u Luksemburgu, na Malti te u Švedskoj, Austriji, Velikoj Britaniji i u Danskoj, a najveća negativna promjena u broju stanovnika zabilježena je u Latviji, Litvi, Cipru, Grčkoj, Portugalu, Bugarskoj i Španjolskoj.E.Soudil