Mene je dakle rodilo poštovano Valpovo/Star i prijatan grad naše Panonije/Želim da slavan ostane kroz tisuću godina - stihovi su koje je svom rodnom gradu posvetio njegov najveći i najpoznatiji sin Matija Petar Katančić (1750.-1825.), hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos, a povijest ga pamti i kao najučenijeg Slavonca svog vremena i prevoditelja prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik.
Ovaj veliki znanstvenik koji je neka od svojih najvećih dostignuća realizirao već tijekom školovanja upravo u Slavoniji, točnije u Osijeku, nije bez razloga svome gradu uputio tako veličanstvene riječi, jer u dušu je znao svoje Valpovo i razloge zbog kojih mu se tako obraća. Jer Valpovo je grad kojeg su stoljećima jednako obožavali vlastelini, osvajači, njegovi građani i putnici namjernici, ali i grad koji za cijelo to vrijeme nije izgubio ni trunke svog dječačkog šarma i koji je i danas, kao moderni europski gradić jednako bajkovit, poželjan i čeznutljiv, ali koji svoje snage usmjerava prema ljepšem i modernijem sutra…
POVIJESNE STRANICE
- Oduvijek je taj prostor bio rubno područje u odnosu na dravsko-savsko međurječje, kao i pogranično područje nasuprot lijeve strane Drave, odnosno stare Ugarske i danas Republike Mađarske. Tim prostorom nisu vodili glavni putovi, nego se odatle dolazilo na takve putove. U takvom ozračju u prvi mah se pričini kao da je tu vrijeme zastalo na istome mjestu, gdje još uvijek ima istinskog sklada između čovjeka i prirode. Premda ipak, samo djelomice stvaran, takav dojam ostaje nepomućen uzduž cijele slavonske Podravine, u čijem sklopu Valpovu i okolici pripada vrlo istaknuto mjesto, navodi u predgovoru svoje knjige Valpovo – sedam stoljeća znakovite prošlosti, dr. Ive Mažuran. U istoj knjizi, koja je dobila naziv dragocjenog izvora informacija povijesti Valpova, dr. Mažuran naglašava da su prošlost grada i njegove okolice, unatoč dugom vremenskom razdoblju, još uvijek malo istraživani i slabo poznati te da je za temeljitija povijesna istraživanja nedostajalo mnogo ključnih izvora koje su vrlo često narušavale povijesne neistine.
Ipak, sa sigurnošću se može govoriti da se Valpovo u prvim povijesnim izvorima spominje u prvim desetljećima 14. stoljeća te da je odonda prikupljeno više povijesnih zapisa o tom malom mjestu velikih mogućnosti. Povijest današnjeg Valpova, a nekadašnjeg trgovišta, u velikoj je mjeri vezana uz ime bana Ivana Morovića i njegovih nasljednika, Gereba od Wingartha, da bi mu najveći sjaj podarili grofovi loze Normann i Prandau. Oni su zaslužni za izgled današnjeg valpovačkog dvorca koji se ubraja u jedan od najvrednijih povijesnih spomenika ne samo na području Slavonije i Baranje nego i cijele Hrvatske. Uz njega je s vremenom niknuo i perivoj engleskog pejsažnog stila, čiji se brojni primjerci još i danas nalaze na istim onim mjestima na kojima su ih postavili grofovski vrtlari.
LEGENDA O BIJELOJ GOSPI
Nekad veliki i utvrđeni grad o kakvom su sanjali brojni grofovi i prijatelji valpovačke vlastele, do danas je, osim izgleda, uspio sačuvati legende o svojoj “Valpovačkoj bijeloj gospi”, duhu koji je navodno 1840. godine izazvao mnogo nemira među stanovništvom Valpova. Legenda kaže da je sve počelo kada je u posjet grofu Prandau stigao natporučnik Kuschman, s namjerom da se u poznatim valpovačkim toplicama pokuša rehabilitirati nakon dugotrajne bolesti i ozljeda. Međutim, umjesto oporavka, natporučnika je pet noći zaredom pohodila neobična pojava u ženskom liku, obučena u haljinu ružičaste boje i prekrivena plaštom. Ona ga je zamolila da pokuša kod baruna Gustava zatražiti da se njezine kosti, koje su zakopane u valpovačkoj kuli stotinama godinama, prenesu na groblje i pokopaju prema kršćanskim običajima. Kazala mu je još da se zove Katarina i da je život izgubila kada je Valpovo 1543. godine palo u ruke Turcima. Tada su je, zajedno s njezinom velikom ljubavi Nikolom, zarobili te je prisiljavali da postane ljubavnica osvajačima. Kada je to odbila, u znak osvete Turci su je dali živu zakopati u kulu i na prsa joj položili šest topovskih kugli, a koje su i pronađene prilikom iskopavanja njezinih kostiju 14. listopada 1840. godine.
ZNAČAJ I U NOVIJE DOBA
Valpovo se hrabro odupiralo osvajačima u I. i II. svjetskom ratu, a bilo je i prva linija obrane u Domovinskom ratu u kojem su život položili mnogi njegovi branitelji. Ovaj simpatični gradić europske orijentacije, koji iz godine u godinu mijenja izgled i vizure u mikroregionalno gospodarsko i trgovačko središte svoje okolice, na mnoge je načine već dokazao i pokazao da boljitak i napredak nije predviđen samo za velike gradove, nego da u tome mogu uspjeti svi oni koji kao Valpovčani, svoj grad stoljećima nose u srcu i koji s jednakom ljubavlju čuvaju njegovo naslijeđe iz prošlosti i rade na njegovoj budućnosti.
Na čelu grada već se godinama nalazi mladi gradonačelnik Leon Žulj, koji brižno nastoji razvijati Valpovo kao grad s najviše poduzetničkih zona u Osječko-baranjskoj županiji i grad kao svojevrsno mikroregionalno središte Slavonije na polju agroindustrije.
- Posebno nas raduje i čini nam zadovoljstvo dolazak tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće, koja je uz adaptaciju postojećih hala sagradila dvije nove i to za proizvodnju strojeva za montažu automobilskih guma, te za proizvodnju strojeva za ekstrakciju jestivog ulja. To nije kraj jednog poduzetničkog poduhvata, jer su otkupljene nove parcele i najavljuje se širenje ove tvrtke te nova zapošljavanja.
Tvrtka EM Tehnologija iz Valpova sagradila je također novu halu za proizvodnju mikrobioloških pripravaka namijenjenih za poljoprivredu i sanaciju lokacija odlagališta otpada, a izgradnju nove hale najavila je i tvrtka Tvornica Elektro Opreme iz Belišća. Zadovoljstvo možemo izraziti radom tvrtki kao što su PPK Valpovo, Santaj plastika, Briketstroj, te druge, ali ne manje važne tvrtke i obrti, naglašava gradonačelnik Žulj, dodajući da tu priči o razvoju Valpova, u kojem prije svega želi zadržati mlade i obrazovane ljude - nije kraj.
OKRENUTI BUDUĆNOSTI
- Najveći i najvredniji projekt koji se ostvaruje i na području Valpova je FASEP projekt vodoopskrbe i odvodnje, koji se priprema za financiranje iz fondova Europske Unije, te projekt uređenja vodocrpilišta Jarčevac, kao jednog od glavnih izvorišta pitke vode za cijelo područje. Započeta je i priprema za realizaciju projekta Agrozone u Valpovu, u kojoj bi se na intenzivan način proizvodilo povrće i druge kulture u zaštićenim prostorima. Projekt Industrijske zone u cijelosti je izrađen te se očekuje potvrda glavnog projekta. Industrijska zona nalazi se južno od valpovačke zaobilaznice i dijeli je županijska cesta T-517, za čiju se modernizaciju i novi most na rijeci Karašici izrađuje projektna dokumentacija. Započeti projekti, kao i oni koji se očekuju u idućoj godini i ubuduće, jesu projekti za postkrizno vrijeme u kojemu očekujemo više investitora i čiji ćemo dolazak moći prihvatiti - optimističan je Žulj dok govori o budućnosti.
TURISTIČKA PONUDA
Prošle godine 17 tisuća noćenja
Ono što je mnoge iznenadilo, unatoč očitim preduvjetima za to, jest stalno rastući broj dolazaka turista i noćenja u Valpovu, koje oduševljava ovaj mali grad s rijekom Karašicom, povijesnom jezgrom, ali i velikim brojem kafića u središtu grada, uređenim zelenim površinama, dječjim igralištima i kontinuitetom raznovrsnih zabavnih, kulturnih i sportskih događanja. Tu nikako ne treba zanemariti ni bogatu gastronomsku ponudu te podatak da upravo grad Valpovo ima čak četiri državna prvaka u kuhanju fiš-paprikaša, prvake u proizvodnji domaćeg kulena pa stoga ne treba dvojiti gdje se može probati jedan od najpopularnijih domaćih specijaliteta iz kotlića. Od početnih stidljivih par stotina noćenja prije desetak godina, broj noćenja u 2013. godini u Valpovu narastao je na nešto više od 17.000, a realizacija razvojnih projekata hotela „Villa Valpovo“ sigurno će pridonijeti da ovaj broj bude i veći, jer Valpovo je grad na tri rijeke koji živi u čistoj prirodi pogodnoj za razvoj različitih oblika turizma. No, da bi bilo privlačnije turistima, u Valpovu najavljuju da će još više raditi na obnovi spomenika kulture, povećanju smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih usluga te promidžbi svih vrijednosti i stvaranju novih kulturnih događaja.
ZA DJECU I MLADE
Zeleni grad velikog srca
Već godinama Valpovo se na različite načine dokazuje kao istinski “Grad –prijatelj djece”, no nije samo prijatelj djece, nego i mladih ljudi svih dobnih skupina koje nastoji okupljati u raznim sportskim, kulturnim i drugim udrugama koje imaju za cilj mladima pomoći i animirati ih da se razvijaju u smjeru u kojem žele. Posebno se pak njeguje stara folklorna generacija i prenosi na nove generacije u radu Kulturno-umjetničkih društava, plesačkih ili glazbenih sekcija koje su najbolji jamac da će i u budućnosti upravo Valpovo biti rasadnik mladih talenata koji će, svatko u svom području rada kao i do sada s ponosom nositi ime “zelenog grada velikog srca” iz kojeg dolaze.
Valpovčani svoj grad nose u srcu i s ljubavlju čuvaju njegovo naslijeđe iz prošlosti, ali rade i na njegovoj budućnosti
Mene je dakle rodilo poštovano Valpovo, Star i prijatan grad naše Panonije, Želim da slavan ostane kroz tisuću godina
MATIJA PETAR KATANČIĆ