Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do travnja 2014. iznosio je 24,5 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 42,1 milijardu kuna. Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 17,5 milijardi kuna, najsvježiji su to podaci Državnog zavoda za statistiku kada je riječ o robnoj razmjeni.
- U Hrvatskoj je primjetan drastičan pad smanjenja proizvodnje u svim sektorima, ne samo u primarnoj proizvodnji, a posebno zabrinjava pad u prerađivačkoj industriji, gdje se stvara dodatna vrijednost, a na ovaj način gube radna mjesta. S druge strane imamo značajan pad u primarnoj proizvodnji. Pitanje je zašto dolazi do pada? Koje su to mjere države izostale kako bi se moglo pomoći samim proizvođačima. Hrvatskoj je u ovom trenutku dostupna tehnologija, imamo sveučilišta, znanstvene institucije koje mogu prenijeti znanje, ali problem hrvatske poljoprivrede je neorganiziranost proizvodnje, otkupa, prerade i distribucije hrane na hrvatsko tržište, upozorava dr. sc. Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana.
- Da bi mogli imati uspješno organiziranu proizvodnju, potrebno je imati osigurano tržište. Sve dosadašnje analitike i strategije u Hrvatskoj su bile usmjerene na to kako povećati primarnu proizvodnju, a da u isto vrijeme nisu sagledane potrebe samoga tržišta, mogućnost distribucije te na koji način Hrvatska može osigurati tržište za vlastiti prehrambeni proizvod. Prve investicije koje su se u Hrvatskoj događale u devedesetim godinama bile su investicije vezane uz preuzimanje distribucijskih kanala stavljanja hrane na tržište. Bila je to izgradnja stranih trgovačkih centara i na taj način smo zapravo došli u poziciju da imamo uvoznike na području Hrvatske kojima je jedini cilj zarada, a ne zaštita domaćeg proizvođača. Takve mjere podržale su sve dosadašnje hrvatske vlade i današnji rezultati su poražavajući ne za proizvođače i prerađivače, nego za sve Vlade - kaže Kraljičak, te nastavlja:
- Možemo reći da je izostanak jasne strategije i loši zakoni ono što je uništilo poljoprivredu i ono što je poticalo uvoz hrane. U prvoj godini od kako smo članica Europske unije mi smo povećali uvoz hrane i dogodilo se upravo suprotno od onog što se trebalo i moralo dogoditi – umjesto da koristimo tržište od 500 milijuna za plasman vlastitih proizvoda, mi smo samo povećali uvoz. Još su gore činjenice da su trendovi takvi da će se to nastaviti i u daljnjoj budućnosti ako se doista nešto ne poduzme, upozorava.
UVEZLI I 12 TONA KORA voća
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, nema što nismo uvezli u 2013 godini. Čak i 12 tona kora agruma, dinja i lubenica. Izvezli, kod ove stavke, dakako, nismo ništa! U spomenutoj godini uvezli smo 2.684 tone orašastih plodova, svježih ili suhih, a izvezli tek 498 tona. Uvezli smo i 7.890 tona grožđa, svježeg ili suhog, a izvezli tek 75 tona. Svježih dinja i lubenica uvezeno je 11.246 tona, izvezeno skromnih 56 tona. Jabuka, krušaka i svježih dinja uvezli smo 25.550 tona, a izvezli 12.698 tona. Sličan omjer je i kod marelica, trešanja, višanja, svježeg voća. Zanimljivo je i kako smo uvezli 144 tone voća privremeno konzerviranog u slanoj vodi, a tako nešto nismo bili u stanju ponuditi izvozu pa u toj koloni stoji nula. Konzerviranog voća i povrća uvezli smo 3.134 tone, a izvezli tri puta manje. Nešto više od tisuću tona pripremljenih ili konzerviranih gljiva i tartufa je također uvezeno u 2013. godini, a izvezeno 62 tone. Ostalog smrznutog povrća uvezeno je 12.856 tona, a izvezeno 282 tone. Jedna od rijetkih stavki gdje bilježimo veći izvoz od uvoza je kod džemova, voćnih želea, marmeladi i slično. Takvih proizvoda uvezli smo oko dvije, a izvezli nešto više od tri tisuće tona. Nažalost, već kod iduće stavke, a riječ je o voćnim sokovima i sokovima od povrća, uvezli smo osam puta više od izvoza.
NEKVALITETA
Ni tabela koja donosi izvješće o uvozu i izvozu povrća i gomolja za jelo ne odaje optimizam. Ni jedna od 14 navedenih kolona ne bilježi veći izvoz od uvoza. Dapače, uvoz je kod svake stavke višestruko veći od izvoza. Tako smo svježeg ili rashlađenog krumpira uvezli oko 29.000, a izvezli oko tri tisuće tona. U 2013. godini uvezli smo crvenog luka, češnjaka, alme, poriluka i sličnog 17.637 tona, a izvezli 819 tona. Kupusa, cvjetače, korabe, kelja... uvezno je 7.898 tona, a izvezeno jedva 615! Salate i cikorije uvezeno je 4.364 tone, a izvezeno samo 204. Mrkve, repe, cikle i sličnog jestivog korijenja uvezli smo gotovo devet tisuća tona, a izvezli skromnih 39. Znatno je veći i uvoz krastavaca, dok mahunastog povrća svježeg ili rashlađenog nismo izvezli ništa, a uvezli smo 203 tone.
Državni zavod za statistiku donosi i najnovije podatke o izvozu i uvozu prema ekonomskim grupacijama zemalja u prva četiri mjeseca 2014. godine. Najviše uvozimo iz zemalja Europske unije, a u iste te zemlju upola manje svojih proizvoda izvozimo. Na listi prednjači uvoz iz Italije, kamo najviše i izvozimo. Slijedi Njemačka, Slovenija, Austrija, Mađarska, uvoz je znatan i iz Nizozemske, Francuske, Belgije itd.
Izuzev toga što domaći proizvođači oskudijevaju u tržištu za svoje proizvode, iako su se ulaskom u Europsku uniju nadali drugačijem raspletu događaja, Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, upozorava na još jedan veliki problem kod uvoza, kvalitetu uvezenoga!
- U većini slučajeva naša je hrana još potpuno zdrava i izuzetno dobre kvalitete. Kao takva završava na tržištima Europske unije za razliku od hrane koja dolazi iz nje i završava na policama u trgovačkim centrima. Sumnjamo da je puno lošije kvalitete od one koju sami proizvodimo. Mi našu prvoklasnu jabuku izvozimo, a u povratu kamioni u Hrvatsku dovoze jabuku koja je gotovo godinu dana stajala u hladnjačama, i to se plasira kroz naše tržnice. S obzirom na uvoz, naša proizvodnja je u padu. Hrvatski poljoprivrednik proizvede hranu, a kad ju mora baciti, ne pada mu na pamet ponovno ju iduće godine uzgajati. Definitivno je da je uvoz upitne kvalitetne hrane uništio našu proizvodnju. Ako Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne shvate da je proizvodnja hrane strateški interes svake države, pa tako i naše, bez obzira na to što smo sad članica EU, ostat ćemo bez proizvodnje i biti ovisni uvijek o nekom drugom. S obzirom na naše financijske mogućnosti, hrvatski građani moći će kupovati samo manje kvalitetnu hranu - upozorava Brlošić.
STOČARSTVO
Detaljna analiza stanja u poljoprivredi donosi podatke o drastičnom smanjenju proizvodnje. Ukupno brojno stanje goveda u 2012. godini bilo je 451.517 grla. U razdoblju 2008.-2012. godišnje je uvezeno u prosjeku 144.655 komada goveda, a izvezeno 18.245. U promatranom razdoblju od 2008. godine broj se proizvođača mlijeka prepolovio, a broj muznih krava smanjio za 15 posto, tako da je 2012. godine u proizvodnju mlijeka bilo uključeno 14.874 proizvođača s 180.555 krava. Promatrajući prosječnu domaću proizvodnju goveđeg mesa u razdoblju 2008.-2012., koja iznosi 48.591 t godišnje, ne zadovoljavaju se potrebe stanovništva za svježim mesom kao ni potrebe prerađivačke industrije za kvalitetnom sirovinom. Prosječna samodostatnost za 2011. godinu iznosila je 81,19 posto. Pad broja proizvođača mlijeka negativno se odražava na proizvodnju mlijeka tako da je u 2012. godini otkupljeno 602.356.733 kg mlijeka, odnosno 3,84 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, s trendom daljnjeg smanjivanja.
U razdoblju 2008.-2012. godišnje je uvezeno u prosjeku 597.593 komada svinja, a izvezeno 34.684. U promatranom razdoblju u prosjeku je zaklano 2.079.723 komada na godinu. U 2012. godini domaća proizvodnja svinjskog mesa iznosila je 122.107 t, što je znatni pad u odnosu na prosječnu proizvodnju u razdoblju 2008. – 2012., koja je iznosila 141.463 t. Prosječna samodostatnost za 2011. godinu iznosi 66,6 posto. Sve su to alarmantni podaci u koje prstom upiru domaći ratari i stočari, no za sada, kažu, riječ je o jednostranoj komunikaciji.
- U godinu dana od kako smo članica Europske unije mi smo povećali uvoz za 240 milijuna dolara. Ministarstvo poljoprivrede ne može biti otok sam za sebe u hrvatskoj Vladi koji će imati samo svoju problematiku i rješavanje problema. Poljoprivreda, proizvodnja i plasman hrane moraju biti problem cijele Vlade. Dokle god se to ne dogodi, imat ćemo ovakvu proizvodnju i poticati daljnji uvoz hrane na štetu hrvatskog sela i hrvatske poljoprivrede - poručuje Željko Kraljičak.
Maja MUŠKIĆ
VINARSTVO
Izvezli milijun, a uvezli dva milijuna litara vina!
U svojoj analizi stanja u poljoprivredi, dr. sc. Željko Kraljičak navodi sljedeće: „U 2012. godini u RH je bilo 29.237 hektara vinograda, a broj rodnih trsova iznosio je 124 milijuna. Proizvodnja grožđa u razdoblju 2008.-2012. u prosjeku je iznosila 198.271 tona godišnje, a proizvodnja vina u istom razdoblju u prosjeku od 1.367.400 hl godišnje. Razvidno je smanjenje površina, broja rodnih trsova i proizvodnje grožđa u odnosu na razdoblje 2009. – 2011., a također je značajno smanjena i proizvodnja vina (prosječno 1.42 tisuće hl). Prosječan prirod grožđa u razdoblju 2008.-2012. iznosio je 6,1 t/ha godišnje. U 2010. i 2011. godini u EU je prosječno izvezeno 1.027,5 milijuna litara vina, a uvezeno u prosjeku 1.849 milijuna litara.
PERADARSTVO
Proizvedeno 189 milijuna jaja manje
Brojno stanje peradi tijekom 2012. godine bilo je 10.160.379 kljunova, što je na razini prethodne četiri godine. U razdoblju 2008.-2012. godišnje je u RH u prosjeku uvezeno 1.494.147 komada peradi, a izvezeno 2.758.972. Prosječna godišnja proizvodnja peradi iznosila je 81.702 t. Prosječna samodostatnost za 2011. godinu iznosila je 93,58 posto. Proizvodnja jaja se u 2012. godini smanjila u odnosu na razdoblje 2008.-2011. sa 774.100 milijuna komada na 584.962 milijuna komada, ona je blizu granice samodostatnosti i iznosi 94,87 za 2012. godinu. Manja je i proizvodnja rasplodnih jaja, i to za 3,51 posto.
Mrkve, repe, cikle i sličnog jestivog korijenja uvezli smo gotovo devet tisuća tona, a izvezli skromnih 39 tona
Prema podacima, Hrvatske gospodarske komore, Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju, nema što ne uvozimo
2,5
milijardi dolara vrijednost je uvezene hrane