Objavljeno 12. srpnja, 2014.
Za sve je kriva Komunistička partija(KP).Tako bi se otprilike moglo zaključiti nakon što je početkom ovoga tjedna ukrajinska vlada pokrenula postupak za zabranu djelovanja Komunističke partije, inače parlamentarne stranke koja ima 23 od ukupno 450 zastupnika.
Službeni Kijev optužio je KP da podržava proruski separatizam na istoku zemlje od početka sukoba. Naime, ova stranka zauzela je otvoreno prorusko stajalište u ukrajinskom parlamentu, a ukrajinske sigurnosne snage optužili su lokalne ogranke KP-a za aktivnu suradnju sa separatistima.
NOVE SANKCIJE RUSIJI?
Međutim, ako sud i donese pozitivnu odluku o zabrani djelovanja komunista, to u konačnici neće riješiti sve dublju krizu u Ukrajini. Službeni Kijev kao jedino rješenje vidi uporabu vojne sile, jer do sada nisu uspjeli ni jedni pregovori s proruskim separatistima. Kada je krajem lipnja ukrajinski predsjednik Petro Porošenko objavio primirje, to vrijeme su proruski separatisti iskoristili za dodatnu regrutaciju, ali i nabavu oružja koje, prema tvrdnjama Kijeva i zapadnih obavještajaca, stiže u Ukrajinu iz Rusije. O tome je nedavno progovorila i Victoria Nuland, zamjenica američke državne tajnice za vanjske poslove, zaprijetivši službenoj Moskvi novim sankcijama.
- Spremni smo vrlo skoro uvesti ciljane sankcije ako Rusija odlučno ne prekine svoje veze sa separatistima. Imamo pouzdane informacije s terena da su proruski separatisti iskoristili nedavni desetodnevni prekid vatre za nasilja, krvoproliće i zauzimanje teritorija. Istodobno, Rusija je dopustila da tenkovi, teško topništvo i borci masovno uđu u Ukrajinu. Službena Moskva ima vremena još samo tjedan dana, jer nove moguće sankcije mogle bi se uvesti već u srijedu, 16. srpnja - rekla je Victoria Nuland.
Uzaludni su bili dosadašnji pokušaji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da privole ruskog predsjednika Vladimira Putina na suradnju, odnosno da pokuša utjecati na ruske separatiste na istoku Ukrajine. Kao da je riječ o igri pokvarenog telefona, jer iz Kremlja stižu samo poruke o “zabrinutosti zbog stanja na terenu”.
- Vladimir Putin izrazio je iskrenu zabrinutost zbog sve većeg broja civilnih žrtava i snažnog porasta broja izbjeglica s jugoistoka Ukrajine na ruski teritorij - poručio je šturo Kremlj u priopćenju.
Ukrajinskom predsjedniku Porošenku očito je već dojadila ova retorika iz Rusije pa je odlučio krenuti u konačnu bitku za oslobađanje istoka Ukrajine, odnosno najačeg uporišta proruskih separatista u Donjecku. Pokrenut je plan oslobađanja zauzetih teritorija, nakon što je ukrajinska vojska potisnula pobunjenike iz njihova najutvrđenijeg uporišta Slovjanska, no službeni Kijev isključio je mogućnost zračnih i topničkih napada koji bi mogli ugroziti civile.
- Imamo plan oslobađanja ukrajinskog teritorija od separatista koji ne ovisi o spremnosti ili nespremnosti vođe pobunjenika Igora Strelkova i njegovih potčinjenih za obranu Donjecka. Plan će biti savršeno proveden, s tim da neće biti uličnih borbi - otkrio je dio tajnog plana glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij Lišenko.
PLINSKA KRIZA
Istodobno, stotine separatista postavljaju nove barikade i ukopavaju se u predgrađima Donjecka kamo su prispjeli iz Slovjanska i okolice koju su zauzele vladine snage. Nekoliko separatističkih vođa izjavilo je da namjeravaju odlučno nastaviti borbu, jer njih ne zanimaju nikakvi pregovori. Jedan od njih, Denis Pušilin, rekao je da će obrana Donjecka, glavnoga grada samoproglašene ruske republike Donbasa označiti važan obrat u sukobu s Kijevom.
Paralelno s oružanim sukobima, vodi se i energetski rat između Kijeva i Moskve. Naime, plinovodi koji idu iz Rusije preko Ukrajine prazni su već nekoliko tjedana pa je sasvim izvjesno da bi moglo doći do nove plinske krize nakon 2006. i 2009. godine. O tome je progovorio i ruski premijer Dmitrij Medvjedev.
- Ukrajina ne plaća plin. Njezin je dug golem. Oni pune plin u podzemne spremnike. Najesen će izbiti plinska kriza velikih razmjera - napisao je Medvjedev na svojoj stranici Facebooka.
No ta kriza neće pogoditi samo Ukrajinu, nego i dobar dio Europe koja se snabdijeva plinom iz Rusije. Tako je proteklih dana ruski naftni div Gazprom upozorio Europsku komisiju na moguće poteškoće s opskrbom ako ukrajinska tvrtka Naftogaz sebi nelegalno uzme dio plina iz tranzita.
Javnost je pokušao umiriti europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger, izjavivši kako Ukrajina raspolaže zadovoljavajućim zalihama plina i najavio novi krug pregovora u cilju rješenja rusko-ukrajinskog plinskog spora zbog kojeg je Gazprom smanjio isporuke susjednoj zemlji.
- Dvanaest milijardi prostornih metara ukrajinskog plina trebalo bi Europu poštedjeti redukcija u isporuci plina Europskoj uniji preko Ukrajine. Međutim, bude li Ukrajina crpila svoje zalihe, bit će problema ako zima bude oštra - upozorio je Guenther.
Dakle, većina europskih zemalja ovu bi zimu mogla dočekati sa zabrinutim pogledom - u nebo.
Piše: Ivica KORMAN