Objavljeno 12. srpnja, 2014.
Jack Kerouac alkoholizam je smatrao sredstvom duhovnog istraživanja. Ben Franklin dan je započinjao u zračnoj kupki - pola sata svaki dan, “kao od majke rođen” stajao je ispred otvorenog prozora kako bi potaknuo svoje mentalne sokove. T. S. Eliot stavljao je zelenkasti puder za lice i ruž, a njegov kolega pjesnik Friedrich von Schiller tražio je nadahnuće u mirisu trule jabuke.
Je li njihova genijalnost rezultat njihovih čudnih osobnih igrica, ili one proizlaze iz njihovih ekscentričnih glava? Ako mislite da vaša kreativnost treba poticaj, pokušajte njihove savjete, ali na vlastitu odgovornost.
Pisci u 19. stoljeću nisu imali mnogo izbora osim pisanja rukom. No Edgar Allan Poe otišao je korak dalje, pišući na moderni svitak, tj. neprekinutu traku papira, na kojoj je bio pričvršćen vosak za pečaćenje. Time je izluđivao urednike. Njegove kratke priče nisu bile tople i romantične, nego toliko krvave i morbidne da su ih mnogi njegovi suvremenici smatrali gotovo nečitljivima. Tek nakon smrti Poe je prihvaćen kao dio književnog kanona. Mačka je imala važnu ulogu u njegovom kreativnom procesu. Poe je voljenu prugastu Catterinu zvao svojom zaštitnicom.
Najplodniji suvremeni izumitelj za kojega vjerojatno nikada niste čuli zove se dr. Yoshiro Nakamatsu i preferira da ga se zove Sir dr. NakaMats. Uz disketu 1952., patentirao je više od 3.300 izuma u 74 godine života. Mnoge od njegovih najvećih ideja rodile su se dok se gotovo utopio. Dr. NakaMats vjeruje u mentalne prednosti dugog boravka pod vodom bez zraka. “Da bi mozak ostao bez kisika”, kaže on, “morate zaroniti duboko i dopustiti tlaku vode da mozak liši krvi. Pet sekundi prije smrti rađaju mi se ideje”. Japanski izumitelj bilježi ideju na podvodni notepad. Drugi ključ uspjeha je “oluja ideja” u kupaonici popločanoj 24-karatnim zlatom. Dr. NakaMats kaže da pločice blokiraju televizijske i radiovalove koji štete kreativnom procesu. Prostorija nema ni jedan čavao, za koje vjeruje da reflektiraju misli.
BALZAC KAVOPIJA
Napisala je 66 detektivskih romana i 14 zbirki kratkih priča, no Agatha Christie nije pisala na stolu. Zapravo, nikada nije ni imala ni ured - Ubojstvo u Orient Expressu napisala je na poleđini slike u hotelskoj sobi. Nije koristila pisaći stroj, iako je za nju samo tipkanje dio procesa pisanja. A pisala je gdje god bi je uhatila inspiracija - na kuhinjskom stolu, ili u spavaćoj sobi. Uglavnom je počinjala s detaljima ubojstva...
Mislite da ste ovisnik o kavi? Izgledi da imate problem s kofeinom nisu ni blizu onom francuskog romanopisca Honorea de Balzaca. On je konzumirao čak 50 šalica kave dnevno, jedva uopće spavajući dok je pisao svoju grandioznu epopeju - Ljudska komedija. U članku “Užitci i patnje kave”, objavljenom 1830., Balzac piše: Kava pada u želudac i odmah nastaje metež. Ideje se počinju kretati kao bataljun velike vojske na bojnom polju, a bitka je u tijeku. Sve dolazi u punom galopu, slijedi vjetar.
Da nije bilo Nikole Tesle, naše znanje o elektricitetu vjerojatno bi bilo daleko od onoga što sada znamo i imamo. Tesla je podnio zahtjeve za više od 300 patenata za izume poput elektromagneta i radija. No, za razliku od Einsteina, Tesla nije počinjao igrom riječima. S godinama je njegovo ponašanje postajalo sve neobičnije, gotovo bizarno i ludo. Počinjao je raditi u 3 ujutro i završavao u 11. Zbog tih je navika živčani slom imao s 25 godina. Pribrao se i nastavio istim režimom u starosti, radeći 38 godina bez prekida uz svoj rigorozni raspored. Bio je u celibatu, ali se dobro slagao s golubovima. Strašno mu se gadilo nekoliko stvari: Nije mogao podnijeti pretile žene ili bilo kakav nakit (osobito bisere).
Pisci i nastavnici poznati su po svojim gotovo vjerskim stajalištima o interpunkciji i dijelovima govora. Gramatičari su se u stanju žestoko posvađati zbog zareza! Stephen King ima neke čvrste stavove o gramatici i to do te mjere da svaki dan napiše 2.000 riječi bez priloga. U svojoj knjizi o pisanju kaže: “Vjerujem da je put u pakao popločan prilozima.” Prema njegovim riječima, prilozi uništavaju pojedinosti i posebnosti rečenice. Priloge su stvorili pisci stidljivog uma, kaže on. King je među najplodnijim suvremenih piscima čija su djela redovito na list najprodavanijih. Kaže da je pisanje 2.000 riječi svaki dan (bez priloga), čak i u vrijeme odmora - jedan od ključeva uspjeha.
OPSESIVAN DICKENS
Suradnici Thomasa Edisona morali su proći strogu selekciju, koja je uključivala jedenje juhe pod budnim okom slavnog izumitelja. Edison je time provjeravao začinjavaju li potencijalni zaposlenici hrana prije kušanja. Učine li to, automatski su bili isključeni. Cilj testa bio je riješiti se onih s previše pretpostavki.
Edison je bio još jedan u nizu velikih umova koji su izbjegavali spavanje. Prihvatio je tzv. višefazni ciklus spavanja, tj. dremuckanje, kojemu je cilj što više buđenja i budnosti. Taj je uzorak nedavno doživio preporod u popularnosti - atraktivna je to opcija za one koji žele povećati svoju produktivnost. Nažalost, većina eksperimenata s višefaznim spavanjem dali su prilično “neispavane” rezultate.
Jedan od najvećih pisaca viktorijanskog Londona Charles Dickens, bio je nevjerojatno plodan autor - ali i pomalo opsesivan po nekim pitanjima. Navodno nije mogao podnijeti da mu svaka dlaka doslovce nije na svom mjestu pa je uvijek u blizini imao svoj češalj, stotinu ga puta dnevno provlačeći kroz kosu. Dickens je bio i opsesivno specifičan i u zahtjevima za uređenje svojih studija. Pomoćniku je diktirao tekst hodajući po sobi. Ponekad je svaku rečenicu više puta prolazio, mijenajući riječi ili njihov redoslijed u rečenici.
Stručnjaci koji su se bavili Dickensovim životom i djelom, smatrali su da je za to “kriv” blagi oblik opsesivno-kompulzivnog poremećaja pa čak i epilepsije.
Piše: Narcisa VEKIĆ
NEPOPRAVLJIVI FREUD
Sigmundova oda kokainu
Pionir neuroznanosti, Freud je zavirio u podsvijest i promijenio pristup psihologa ljudskom umu. Njegov hir? Ovisnost o nikotinu i kokainu. Psihoanalitičar je rano postao ovisan, a kasnije je pušio gotovo neprekidno. Bliski prijatelj i liječnik upozorio ga je da cjelodnevno pušenje cigare uzrokuje opasnu srčanu aritmiju. Freud je pokušao prestati, no patio je od teške depresije tijekom odvikavanja. Nakon što je prestao pušiti, napisao je: Gore mi je nego kada sam pušio, uz to mučno raspoloženje i vizije smrti. Freud se jednostavno nije mogao riješiti loše navike - čak ni nakon 33 operacije usta i čeljusti zbog raka. Eksperimentirao je i s velikim dozama kokaina. Njegov konačni plod tog ovisništva bili su Cocaine Papers, oda toj čarobnoj tvari.
VELIKI VIZIONAR
Einsten je plačući svirao violinu
Albert Einstein nije bio samo genijalan. Kao dijete imao je problema s govorom, zbog čega su njegovi roditelji i liječnik bili jako zabrinuti. U kombinaciji s tvrdoglavošću i ranim negiranjem autoriteta, Einstein je tvrdio da mu je njegov usporeni razvoj dao više prilika za razmišljanje o osnovnim životnim stvarima, kao što su prostor i vrijeme. Njegov osjećaj za razumijevanje i vizija (do)vodili su ga do zanimljivih pitanja, a u konačnici i do otkrića, poput njegove teorije relativnosti. Einstein se nikada nije riješio svojih starih navika. Njegov vozač kaže da je jednom pojeo živog skakavca, našavši ga u travi. Albert je volio promatrati ptice i u isto vrijeme svirati violinu, dok su mu se suze slijevale niz lice.
Suradnici Thomasa Edisona morali su proći strogu selekciju, koja je uključivala jedenje juhe pod budnim okom slavnog izumitelja...