L jeto je meteorološki počelo 1. lipnja, a kalendarski 21. lipnja pa to govori da smo zašli u vrijeme godišnjih odmora. To znači i više putovanja i više automobila na cestama, pogotovo onim što vode prema morskim odredištima, a ne zaboravimo i pri povratku u mjesta stanovanja i života.

Povećani broj vozila na cestama i veće gužve znače i više nesreća i poginulih na njima. Prošle godine u lipnju su na našim cestama u nesrećama poginule 34 osobe, u srpnju 43, u kolovozu 39, a u rujnu je ta brojka porasla na 45. Što možemo očekivati u danima koji slijede?

U ovoj je godini stradanja na cestama manje nego godinu ranije i logično je očekivati da će se i u ljetnim mjesecima takav trend nastaviti. Koliko će tome pridonijeti ili odmoći ljetne gužve na cestama?

Prometni stručnjaci i za ovo su ljeto procijenili kakav promet očekuju i to može biti određena orijentacija i domaćim vozačima u odlučivanju kada krenuti na odmor ili na povratak. U srpnju i kolovozu povećani promet treba očekivati svaki vikend, pri čemu je u srpnju pa i do polovine kolovoza, povećan broj dana “u crvenom” (što znači vrlo veliku gustoću prometa), u smjeru mora, a u drugoj polovini kolovoza u povratku s mora.

Općenito je pravilo s kojim se vozači susreću da su petkom poslije podne i subotom ujutro veće gužve u smjeru mora, a nedjeljom poslijepodne i u ponedjeljak prijepodne obrnuto, s mora prema unutrašnjosti. Na to upućuje i planer putovanja (što ga je pripremila Hrvatska turistička zajednica) i to upućuje vozače da tko ne mora baš žuriti na svoje morsko odredište (ili u povratku kući), može odabrati i dane i ceste na kojima se očekuju manje gužve nego na glavnim prometnicama (možda njima i brže stignu).

I sad nekoliko poznatih upozorenja o kojima treba voditi računa i na njih ne treba zaboraviti. Prvo, prije polaska na godišnji odmor potrebno je provjeriti ispravnost vozila, informirati se o vremenskim prilikama i stanju na cestama, na putovanje krenuti odmoran, odnosno izbjegavati polazak na putovanje nakon završetka radnog vremena. U vožnji valja poštivati ograničenja brzine kretanja (zakonska ili ona postavljenim prometnim znakom), ograničenja data promjenjivom prometnom signalizacijom.

Vozači ne smiju zaboraviti da su automobili u pravilu više natovareni nego obično i da u kritičnim situacijama, posebice u pretjecanju, povećani 'gas' neće rezultirati željenom brzinom. Hoćemo li pretjerati ako podsjetimo da u vožnji treba držati potreban razmak, ne požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvučnih znakova ili na drugi način, da treba koristiti sigurnosni pojas na svim sjedalima u vozilu, pobrinuti se za adekvatan smještaj djece u vozilu i, što je vrlo važno, ne ulaziti u rizična pretjecanja, bez obzira na žurbu.