Što se krije “u jezgri” OraH-a, kako tumači nagli rast popularnosti njezine stranke, kakvi su joj planovi, s kim će koalirati, a s kim neće, kako bi Slavoniju izvukla iz zapostavljenosti te o brojnim drugim aktualnim pitanjima, razgovarali smo s predsjednicom stranke Mirelom Holy.
Mlada ste stranka, no unatoč tome imate jednog zastupnika u EU parlamentu?
- Drago mi je da su građani i građanke Hrvatske prepoznali političke ideje koje zagovara ORaH i podržali nas na EU izborima. Činjenica je da je ORaH vrlo mlada stranka, krajem ovog mjeseca napunit ćemo sedam mjeseci postojanja te je jedan mandat u EU parlamentu, imajući na umu iznimno visok prag, fenomenalan rezultat za tako mladu stranku. Tako dobar rezultat sklop je nekoliko različitih okolnosti, u prvom redu percepcija vjerodostojnosti, a potom i pozitivna, projektna kampanja koju provodimo. Govorimo isključivo o našoj stranci i našim rješenjima, a ne bavimo se kritikom naših konkurenata. Mislim da su ljudi zasićeni konfliktima i kritikom i u politici traže pozitivna, konkretna rješenja i zbog toga je ORaH uspio osvojiti jedan mandat.
Kažu da ORaH raste kao kvasac. Jedni smatraju da je hrvatskoj političkoj sceni potrebno osvježenje, je li to ono što ste vi ponudili?
- Nadam se da će se ORaH dokazati radom kao drugačija politička stranka, stranka koja vodi politiku javnog interesa i na taj način opravdati povjerenje građana/ki Hrvatske koji su na EU izborima podržali ORaH.
U KONOPLJI JE VELIKI POTENCIJAL
Zalažete se za legalni uzgoj i uporabu marihuane. Što konkretno predlažete? Kakav je Vaš stav oko sadnje industrijske konoplje?
- ORaH je 10. lipnja u Zagrebu na javnoj tribini predstavio sektorsku politiku gospodarskih, socijalnih i okolišnih potencijala konoplje pod nazivom “Održiva promjena počinje malim koracima”. To je prva u nizu sektorskih politika koje ćemo tijekom ovog ljeta predstaviti javnosti. Nakon tribine dokument prijedloga politike objavili smo na našim web stranicama i otvorili javnu raspravu o dokumentu koja je trajala do 30. lipnja. Sada pregledavamo primjedbe, objavit ćemo na webu sažetak pristiglih primjedbi i konačni prijedlog sektorske politike potencijala konoplje koji potom ide na usvajanje na Predsjedništvo ORaH-a. Takvu ćemo proceduru imati za sve sektorske politike ORaH-a. Svi koji su zainteresirani pročitati cijelu politiku potencijala konoplje, ali i druge politike koje ćemo uskoro predstaviti, to mogu učiniti na www.orah.hr.
Sukladno važećem Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje, konoplju je u Hrvatskoj dopušteno uzgajati samo u svrhu proizvodnje hrane za ljude i životinje. Takvim pravilnikom onemogućeno je korištenje svih potencijala konoplje. Prema podacima iz nadležnog Ministarstva poljoprivrede, interes proizvođača za konoplju raste iz godine u godinu. Tako je primjerice, u 2012. godini bilo zasijano 106,68 ha konoplje, a Ministarstvo je izdalo 12 dozvola za uzgoj konoplje. Već sljedeće, 2013. godine zasijano je 175,84 ha i izdana 31 dozvola. Do 31. svibnja 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 107 dozvola i prema podnijetim zahtjevima trebalo bi biti posijano oko 659,95 hektara.
Ovaj trend pokazuje na veliki rast zainteresiranih subjekata te veliki potencijal koji ova vrlo korisna industrijska biljka ima u Hrvatskoj. Osim Pravilnika te Zakona o suzbijanju opojnih droga, velika prepreka iskorištavanju potencijala ove kulture u Hrvatskoj je i raširena predrasuda u javnosti da je konoplja opasna droga koja izaziva ovisnost, zdravstvene probleme i smrt.
TRADICIJA I SUVREMENOST
Društvene predrasude su do te mjere velike da se ljudi čak i ne žele informirati o korisnim karakteristikama konoplje, odnosno o tome da ova poljoprivredna kultura ima izniman gospodarski potencijal. U tom smislu od neprocjenjive je važnosti, uz izmjenu Zakona o suzbijanju opojnih droga te predmetnog Pravilnika, sustavno raditi na informiranju, edukaciji i osvještavanju hrvatske javnosti o ovoj poljoprivrednoj kulturi. Naime, u široj javnosti gotovo je potpuno nepoznato da su svi dijelovi konoplje iskoristivi; stabljika, srž, listovi, cvjetovi, sjeme pa čak i stanična tekućina te da se u svijetu konoplja koristi u gotovo svim poznatim industrijama; građevinskoj, papirnoj, tekstilnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, kemijskoj, farmaceutskoj, automobilskoj, ali i u svemirskoj industriji. Današnjim tehnologijama moguće je proizvesti približno 25.000 tisuća različitih proizvoda. Hrvatska je u geografskom i klimatskom smislu iznimno pogodna za uzgoj konoplje, koja je osim toga i izuzetan čistač tla pa zagovaramo potpunu liberalizaciju i legalizaciju konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu uporabu. Smatramo da bi liberalizacija industrijske i legalizacija indijske konoplje dovela do gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onim ugroženima i slabijima te pozitivnih učinaka na okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje projekt je održivog razvoja u punom smislu te sintagme, a koji uz ostalo spaja značajan dio pozitivnih elemenata naše tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog razvoja.
Hoće li ORaH imati svog predsjedničkog kandidata na predstojećim izborima? Jeste li spremni koalirati sa SDP-om?
- Predsjedništvo još nije raspravljalo o tome hoćemo li podržati kandidaturu Ive Josipovića, ali ORaH sigurno neće izići sa svojim predsjedničkim kandidatom i/ili kandidatkinjom, jer imamo druge prioritete sukladno našem Planu rada. Naši su prioriteti izgradnja stranačke infrastrukture, promoviranje ORaH-ovih sektorskih politika i nositelja/ica tih politika kako bismo se što bolje pripremili za parlamentarne izbore.
ORaH neće koalirati sa strankama koje nisu vjerodostojne i ne poštuju svoj program, a SDP, nažalost, nije vjerodostojan i ne poštuje svoj program pa takva suradnja nije moguća.
ŽIVIMO U VRLO NEUREĐENOJ DRŽAVI
Kakvi su planovi ORaH-a?
- Pozicionirati se kao drugačija politička stranka, stranka kojoj je politika posao u javnom interesu. Na Osnivačkoj skupštini smo si zadali cilj da na parlamentarnim izborima koji bi se trebali održati sljedeće godine budemo treća po snazi politička stranka u Hrvatskoj. Taj smo cilj ispunili na EU izborima, ali svjesni smo toga da nas čeka jako mnogo posla na prezentaciji ORaH-ovih sektorskih politika te ljudi koji su nositelji tih politika. ORaH nije stranka velikih obećanja, nastojimo biti realni i objektivni i ne mazati ljudima oči samo kako bismo ostvarili partikularne stranačke ciljeve. To nije lagan put, ali smatramo da je jedino taj put dugoročno održiv.
Kako gledate na gospodarski razvoj hrvatskih regija?
- Realizacijom tzv. bioregionalnog koncepta samoodržive ekonomije. Špica ORaH-ovog ekonomskog programa počiva u tri ključna sektora prema kojima se gleda samoodrživost nekog društva ili države: energetici, proizvodnji hrane i gospodarenju vodama. Hrvatska nije samoodrživa ni u proizvodnji energije (uvozimo oko 50% energije), ni u proizvodnji hrane (uvozimo više od 50% hrane, što je sramota), a to znači da novcem koji trošimo za energiju i hranu subvencioniramo tuđa gospodarstva. Zbog toga Hrvatska ima veliki potencijal za gospodarski oporavak i rast BDP-a upravo u energetici, proizvodnji hrane i gospodarenju vodama. Koncept bioregionalne ekonomije podrazumijeva provedbu strategije gospodarskog razvoja regije koja počiva na dostupnosti resursa (materijala nužnog za pokretanje industrijske proizvodnje), prometnoj, komunalnoj i tehnološkoj infrastrukturi te ljudskim resursima.
Pratili ste, vjerujem, stanje oko poplava, kao i ovo što se sada događa. Što mislite o potezima Crvenog križa i Vlade?
- Moj je dojam da u ovoj aferi nema “dobrih dečki” kada govorimo o tome tko je odgovoran - Vlada ili Crveni križ. Nesposobnost i politikantstvo koji se slamaju preko leđa unesrećenih poplavama. Tužno je u koliko neuređenoj državi živimo.
Država posjeduje i podosta imovine koja propada. Tako je i s đakovačkom Mimozom. Kako to komentirate?
- Nisam upoznata s ovim slučajem. Svaka država mora odgovorno i racionalno upravljati svojom imovinom. Hrvatska Vlada, nažalost, ni danas nema transparentan i točan popis svoje imovine.
I na kraju, imate li premijerskih ambicija?
- ORaH prema anketama ima manje od 14% podrške hrvatskih građanki i građana pa nije izgledno da će ORaH u dogledno vrijeme predlagati premijera ili premijerku.
Razgovarala: Maja MUŠKIĆ
Predsjedništvo još nije raspravljalo hoćemo li podržati kandidaturu Ive Josipovića
RAZVOJ SLAVONIJE
Više je realno ostvarivih projekata
Slavonska smo novina, a Slavonija je, nažalost, slijepo crijevo zemlje. Kako pomoći Slavoniji i Baranji?
- Primjerice, Slavonija i Baranja poljoprivredna su regija koja stoga ima strateške predispozicije za prehrambenu, ali i drvnu prerađivačku industriju, realizaciju većeg broja BE-TO projekata (dobivanje toplinske i električne energije iz poljoprivredne i djelomično šumske biomase), bioplinskih projekata, kao i proizvodnje biogoriva (biodizela i bioetanola). Ovi projekti u ovoj regiji realno su ostvarivi kao mali ili srednje veliki projekti i iz pozicije tehnološke i komunalne infrastrukture te ljudskih resursa. Dobar strateški plan počiva na jednostavnosti, zdravom razumu i logici. Nije logično da država strateški potiče više od četiri ključne strateške djelatnosti po regiji. Razvoj regije kroz prioritetna područja djelovanja u regijama mora se temeljiti na konkretnim statističkim pokazateljima i stručnoj analizi, od nezaposlenosti i strukture nezaposlenih, mogućnosti zapošljavanja u drugim područjima – dodatne profesionalne prekvalifikacije, resursa i strateških prednosti, infrastrukture i postojećih kapaciteta.
ORaH prema anketama ima nešto manje od 14% podrške hrvatskih građanki i građana