Prije tjedan dana, s manjim prekidima zbog kiše, na istoku Hrvatske započela je žetva pšenice, a prvi otkosi u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji ne obećavaju visoke urode.

Jesenas je pšenicom zasijano između 160.000 i 170.000 hektara, a što je oko 20.000 do 30.000 ha manje nego godinu ranije. U prilog ponavljanja rekordne žetve kakva je bila lani, ne ide ni činjenica da za veći dio usjeva, kako navodi struka, nisu upotrijebljene odgovarajuće količine mineralnog gnojiva, a neki su sijali i tzv. tavanušu.

- Vremenske prilike značajno su utjecale na rast i razvoj usjeva pšenice. Zimi su bile natprosječne temperature tla i zraka, što je omogućilo raniji rast usjeva za dva do tri tjedna. Usjevi su u drugoj polovini veljače izgledali kao u početku travnja. Pojavile su se znatno ranije i bolesti, a najveće štete nastale su zbog velikog i ranog napada žute hrđe. Ta bolest nije uobičajena u našem podneblju. Žuta hrđa zahvatila je pšenice u Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Turskoj... i nanijela je goleme štete - kaže prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek te dodaje da ovakve štete u Hrvatskoj nisu zabilježene posljednjih 50 godina.

Ranije sorte pšenice su klasale za 10 do 14 dana ranije od uobičajenog datuma. “Izgledalo je, još početkom lipnja, ako bi vremenske prilike bile povoljne do 20. lipnja da bi to mogla biti vrlo rodna godina za one proizvođače koji su zasijali visokorodne sorte, primijenili odgovarajuće agrotehničke mjere i pravovremeno zaštitili od bolesti. Međutim, velike količine oborina u kratkom vremenu, uz vjetar, nakon prethodno sušnog razdoblja, prouzročile su kod mnogih jače polijeganje usjeva. Nakon 7. lipnja sedam dana u kontinuitetu, temperature zraka bile su više od 30 stupnjeva Celzijevih, što je izazvalo kod većine sorti prekid vegetacije. Nakon toga temperature su bile znatno niže. Zapažen je i veliki napad poljskih miševa, voluharica, koje su ponegdje učinile štete veće od 20 do 30 posto. Rezultat svega toga je, kod onih proizvođača koji nisu štitili svoje usjeve od bolesti, da imaju urode od svega 1,5 t/ha do onih koji su to činili pravovremeno s odgovarajućim fungicidima i imaju urode, u nekim slučajevima i više od 8 t/ha”, kaže dr. Drezner.

Kad je riječ o otkupu pšenice svi su oprezni i nitko još nije i službeno izišao s cijenom, izuzev nedavno osnovane Osječke robne burze koja je ponudila 1,30 kn/kg. U Hrvatskoj se inače otkupom i organizacijom proizvodnje pšenice bavi nekoliko velikih poljoprivrednih sustava, među kojima je i osječko Žito, iz kojeg poručuju da oko cijene ne bi previše kalkulirali te da će ju prepustiti tržištu.

- Nama, kao i proizvođačima, odgovara viša cijena, ali tržište određuje cijenu. Aktivno ćemo pratiti kretanje cijena na burzama, kao i stanje u regiji kako bismo pravovremeno ponudili cijenu prihvatljivu kako za proizvođače, tako i za prerađivače. Ako nekome ne bude odgovarala ponuđena otkupna cijena, ima mogućnost skladištenja do trenutka kada odluči prodati robu - navodi Želimir Lisek, direktor trgovanja i kooperacije Žita d.o.o. Lisek.

Lisek napominje kako i do njih stižu informacije s terena da su prinosi vrlo niski pa je uz manje posijanih hektara u kombinaciji s nižim prinosima i posijanom tzv. tavanušom, upitno hoće li Hrvatska imati ove godine viška kvalitetne pšenice za izvoz.

- Bit će dosta stočne pšenice, koja također ima svoje tržište, ali i cijenu za 0,10 kn/kg nižu od mlinske pšenice. Žito planira otkupiti, kao i svake godine, oko 150.000 tona pšenice. Silosi Žito grupe kapaciteta 300.000 tona spremni su za prihvat i skladištenje robe koja će se odvajati u kvalitetne razrede, ovisno o sadržaju proteina - navodi Lisek.

Slične izjave dolaze i iz Granolia, najvećeg prerađivača pšenice i proizvođača brašna u Hrvatskoj.

- Ove godine ćemo otkupiti sve ugovorene količine pšenice i svoje kooperante nagraditi premijama. Računamo na otkup 200.000 tona pšenice, što je količina koja odgovara i našim kapacitetima u tri mlina. Otkupne cijene su trenutačno niske i kreću se od 1,05 do 1,10 kn/kg. I nama bi odgovarala viša cijena pšenice no više će se znati nakon što krene žetva u Mađarskoj i Srbiji - kaže Drago Šurina, član Uprave Granolia.

- Kvaliteta pšenice je prosječna, a sa svakom novom kišom opada posebno gluten i povećavaju se primjese te se može očekivati ispodprosječna godina vezano uz kvalitetu. Agrokor je izišao iz mlinarskog biznisa (biznisa bijele meljave) te iz toga razloga nema potrebe za otkupom pšenice. U naše silose zaprimit ćemo vlastitu proizovdnju i jednim dijelom proizvodnju naših kooperanata. Stavljamo na raspolaganje hrvatskim proizvođačima slobodne silosne kapacitete, bez naknade do 1. rujna kako bismo im omogućili da odaberu pravi trenutak za prodaju pšenice kad je cijena najbolja - doznajemo iz Agrokora.