Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zlatka Birovljevića iz Petrijevaca dobitnik je šampionske titule ovogodišnjeg 14. ocjenjivanja kakvoće slavonskog kulena u organizaciji HGK Županijske komore Osijek i Prehrambeno tehnološkog fakuteta u Osijeku, održanog pod pokroviteljstvom dvotjednika za poljoprivredu i selo, Agroglas, u izdanju Glasa Slavonije Osijek.

Nositelju OPG-a Zlatku Birovljeviću zlatnu medalju, veliki šampionski pehar i vrijedan stroj za mljevenje mesa, na prigodnoj svečanosti u povodu završetka toga natjecanja, održanog u srijedu, u Županijskoj komori u Osijeku, u ime organizatora natjecanja uručio je Vladimir Šišljagić, osječko-baranjski župan.

Čestitajući mu na velikom uspjehu, župan pritom nije krio zadovoljstvo i ovogodišnjim napretkom u kakvoći kulena koje su na ocjenjivanje uputila 43 slavonsko-baranjska proizvođača te delicije.

Zlatne medalje župan je uručio i Seoskom turizmu Novosel iz Gata, kao vicešampionu natjecanja, te Tomislavu Blaževiću iz Valpova kao trećeplasiranom. Srebrne medalje uručene su 30-orici, a brončane devetorici natjecatelja.

Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu Županijske komore Osijek i tajnik Ocjenjivačkog suda natjecanja, istaknuo je da su ovogodišnji natjecatelji uglavnom bili iz kruga pedesetak vodećih slavonsko-baranjskih proizvođača kulena.

Njihovoj sve jačoj konkurentnosti na hrvatskom pa i sve više na inozemnim tržištima pridonijelo je i nedavno dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla i za slavonski i za baranjski kulen.

Upravo je to rezultiralo i ovogodišnjom visokom kakvoćom kulena nominiranih za natjecanje, unatoč klimatski lošoj godini za taj proizvod. A to upravo znači da su naši proizvođači standardizirali proizvodnju kulena te imaju kvalitetnu opremu i sve ostale potrebne uvjete da bi bili sudionici u proizvodnji i prometu hrane, držeći se strogih zakona i visokih standarda u proizvodnji, reko je Nad. Pritom je ukazao i na problem koji se u proizvodnji kulena javlja zbog pada proizvodnje svinja u istočnoj Hrvatskoj koja se pritom grupirala u velikim poslovnim sustavima koji ne teže proizvodnji svinja za taj proizvod, dakle onih težih od 150 kilograma, kao i domaćih pasmina koje zahtijeva upravo kulen. Pritom je izrazio i nadu da će Ministarstvo poljoprivrede pozitivno odgovoriti na upućeni zahtjev za novim operativnim programom proizvodnje svinja, koji bi odobrio takve zahtjeve, ali i nastoji ubrzati proces dobivanja zemljopisnog podrijetla kulena i na razini EU, gdje bi se potom još više fokusirala prodaja toga proizvoda. Pozdravljajući nazočne, posebice emeritusa prof. dr. Antuna Petričevića, koji je dao izniman doprinos očuvanju i razvoju proizvodnje slavonskog kulena, župan Šišljagić izrazio je veliko zadovoljstvo ovogodišnjim ocjenjivanjem kulena u organizaciji Županijske komore Osijek, kao još jednim doprinosom da naši autohtoni prehrambeni proizvodi dobiju bolji plasman na EU tržištu. No pritom je iskazao nezadovoljstvo što proizvodnja svinja pada, a sve se više uvozi svinjsko meso te je slično i s ostalim dijelom stočarstva, ali i ukupne poljoprivrede i prehrambene industrije.

- A da bi se tu načinio značajniji zaokret, mi na lokalnoj razini možemo učiniti vrlo malo, već to mora kroz strateški razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije sustavnim mjerama učiniti država. Pritom ona tu strateški važnu proizvodnju treba zaštititi, ali i osigurati potrebne subvencije prehrambenoj industriji kako ne bismo ostali samo sirovinska baza - rako je Šišljagić.

Brojni sudionici na kraju svečanosti, kako to već i priliči proglašenju najboljih proizvođača kulena, imali su prigodu i kušati najbolje proizvode.