Objavljeno 18. lipnja, 2014.
Bilo je puno “kvadrature” pa me projektant, mjernik, papiri i ostalo koštalo oko 80.000 kuna, kaže Mario Milušić
Sredinom svibnja podnositelje zahtjeva za legalizaciju bespravne gradnje nadležni županijski upravni odjeli podsjetili su da do 1. srpnja dokumentacijom upotpune zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju sukladno Zakonu o postojanju i nezakonito izgrađenim zgradama.
Odnosi se to i na bespravnu gradnju u poljoprivredi za koju se stječe dojam da legalizacija prolazi “pokraj nje”, da li zbog nedostatka sredstava, nezainteresiranosti, neupućenosti…
Bar je dosad bilo tako; procjene su da je čak 95 do 99 posto takvih objekata sagrađeno bespravno - svinjci, staje, prostori za perad, ovce, koze…, spremišta stočne hrane, poljoprivrednih strojeva i alatki i dr.… no i mnogo veći objekti, cijeli kompleksi poput farmi, silosa…
Ne ohrabruju ni podaci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (MGPU) o dosad provedenoj legalizaciji bespravne gradnje u poljoprivredi.
– Dosad su legalizirane 8.024 poljoprivredne zgrade, što je šest posto dosad ukupno legaliziranih objekata u RH - ističe glasnogovornica Ministarstva (MGPU) Đurđica Čočić.
Jer, dosad su u RH legalizirane 135.874 zgrade. - Najveći udio čine pomoćne zgrade - 60.254 ili 44%, zatim stambene 57.306 ili 42%, pa gospodarske 9.707, što je sedam posto ukupno provedene legalizacije. Jedino je manje od poljoprivrednih zgrada legalizirano objekata javne namjene - manje od 1 posto ili 583 - ističe Čočić. Podaci su to utemeljeni na broju izdanih rješenja kojih je trenutno 118.532 s tim da jedan zahtjev može sadržavati više zgrada. Poljoprivrednik Mario Milušić iz Piškorevaca jedan je od malobrojnih među kolegama koji je legalizaciju “skinuo s vrata”. Odlučio je sve legalizirati u bojazni od bagera.
– Sve sam legalizirao prije pola godine: staje, šupe, nadstrešnice za sijeno, silos... Imao sam dotad legaliziranu samo jednu staju za muzne krave. Bilo je puno 'kvadrature' pa me sve – projektant, mjernik, mjerenja, papiri… koštalo oko 80.000 kuna. S tvrtkom koja mi je radila papire dogovorio sam se da platim u tri obroka. Bilo je puno papirologije, trebalo je izdvojiti vremena… Što da vam kažem, preračunato u proizvodnju - prodao sam za to osam bikova - kaže Milušić. On dosad slabu legalizaciju u poljoprivredi tumači besparicom.
– Nema novca, a ne da se izbjegava neka obveza. Nema seljak ni za gorivo, a kamoli da izdvoji nemali novac za to. Poticaji još nisu plaćeni, a rečeno je do 15. svibnja, a sada treba pripremati kombajne i dijelove za žetvu… - Milušićevo je viđenje ne/legalizacije u poljoprivredi. I u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori za sve okrivljuju besparicu, ali, kaže njezin predsjednik Mato Brlošić, i strukturu poljoprivrednih gospodarstava.
– U Upisniku ih je oko 200.000, a približno 100.000 je u sustavu poticaja. Znači, preostala poljoprivredna gospodarstva su mala, staračka, neperspektivna, s pokojim komadom stoke, a čiji se nelegalizirani poljoprivredni objekti odnose na male, dotrajale, godinama neupotrebljavane svinjce, kokošinjce, šupe… Jer, 99% takvih objekata na selu je za rušenje, ne služi za (neku veliku) proizvodnju. To ne vrijedi legalizirati, nego treba srušiti. To za jedan europski tip proizvodnje ne predstavlja ništa - smatra Brlošić te ocjenjuje: - Nije potrebno vršiti pritisak na nešto što nije u funkciji.
Suzana ŽUPAN
Problemi u legalizaciji s državnom zemljom
Predsjednik HPK Mato Brlošić upozorava na probleme onih koji su legalizirali objekte koji su vezani uz državnu zemlju poput objekata bivših poljoprivrednih ekonomija. – Ljudi su legalizirali te objekte, a nisu vlasnici (usko vezane) zemlje nego je to država, a ona ne pokazuje razumijevanje i ne omogućuje im da kupe tu zemlju. Ljudi su nemoćni jer su utrošili novac za legalizaciju zgrada, a ne mogu do zemlje. Zovu me s tim problemom i iz Istre… Istovremeno, ako nisi vlasnik objekta 'jedan kroz jedan', ne možeš ostvariti pravo na kredit i slično - kaže Brlošić.
135.874
zgrade su dosada u Hrvatskoj legalizirane
60.254
od toga je legaliziranih pomoćnih zgrada
57.306
je legaliziranih stambenih zgrada
8.024
poljoprivrednih zgrada legalizirano je do sada
“ŽIVOT”: SELJACI NEMAJU NOVCA
- Legalizacija poljoprivrednih objekata odvija se slabo jer nema novca, a ona je preskupa - ocjenjuje predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život” Antun Laslo. Oba sina legalizirala su sve što je još bilo preostalo za legalizaciju na OPG-u, a riječ je o nadograđivanim objektima i nusprostorijama. Trošak – oko 30.000 kn. – S tim se ne treba igrati, kaže o legalizaciji Laslo. Iako zahtjeve dokumentacijom treba dopuniti do 1. srpnja, ako to nije moguće zbog opravdanih razloga, stranka može zatražiti produženje roka za to.