Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ponovno je aktualizirao mogućnost smanjenja PDV-a na hranu te se čini da u tome ima podršku novog ministra financija Borisa Lalovca. Bilo je i vrijeme, jer Hrvatska od svih zemalja EU ima najskuplju košaricu hrane, s obzirom na kupovnu moć stanovništva.

Prvi je put u Hrvatskoj stvoren popis prehrambenih namirnica prema socijalnim kriterijima za koje se predlaže smanjenje PDV-a na deset posto. U prvoj skupini su jaja, svinjetina i piletina, svježa plava riba, krumpir, luk, kupus, jabuke, brašno, tjestenina i morska sol. Dakle, više-manje sve što je potrebno jednoj prosječnoj obitelji da ne gladuje.

Loša vijet je da se odmah jučer oglasio i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić koji nije htio komentirati pisanje nekih medija o mogućem smanjenju PDV-a na neke prehrambene proizvode, već je tek izjavio kako je porezni sustav definiran i u mandatu ove Vlade ne bi se trebao mijenjati.

“O poreznom sustavu o tom-potom. Jedino ću reći da smo vrlo jasnu poruku već poslali što se tiče poreznog sustava. U mandatu ove Vlade izvan ovoga što je predloženo u ovogodišnjem programu konvergencije nema nikakvih više poreznih opterećenja niti mijenjanja poreznog sustava ni za građane niti za tvrtke. To je vrlo jasna poruka, ako vam to što znači. Dakle, porezni sustav je definiran i u mandatu ove Vlade ne bi se trebao mijenjati”, kazao je Grčić kojega su novinari, upitali je li, kao što pišu neki mediji, izgledno smanjenje PDV-a na neke prehrambene proizvode.

- Iz Osijeka sam nedavno preselila u sjeverni dio Baranje i shvatila da mi je automobilom bliže otići u šoping u Mađarsku nego u Beli Manastir. Računala sam prije svega na uštedu goriva, no iznenadile su me i cijene, posebice svježeg mesa. Piletina i svinjetina, koje najčešće kupujem, znatno su jeftinije nego u Hrvatskoj, a kvaliteta nije ništa lošija - kaže Vlasta Gajić.

Upravo te osnovne namirnice čine najveći dio prekograničnog šopinga kod većine građana koji ga prakticiraju. Procjena je da su samo u prva tri mjeseca ove godine Hrvati na hranu u susjednim zemljama potrošili oko 350 milijuna kuna. U Hrvatsku se godišnje uveze hrana vrijedna oko dvije milijarde eura, odnosno oko 15 milijardi kuna, istovremeno su goleme površine plodne zemlje u Hrvatskoj neobrađene.

U drugu skupinu ove nove podjele hrane našli su se: meso kokoši i pure, svježi šarani i pastrve, zelena salata, mandarine i jagode, keksi te džemovi i marmelade, a treću skupinu čine namirnice koje se kolokvijalno nazivaju zdravim doručkom za djecu i starije - maslac, kiselo vrhnje, mlijeko i jogurt, čokolada i pripravci od kakaa te med.

Smanjenje PDV-a na ove kategorije hrane trebala bi biti jedna od mjera za povećanje potrošnje građana i oporavak posrnulog, gotovo uništenog sektora proizvodnje hrane. Posebice u trenutku kada analitičari HNB-a najavljuju nastavak pada konkurentnosti gospodarstva. “Nepovoljni trendovi u gospodarstvu obilježili su 2013. godinu. Potrebno nam je snažnije provođenje strukturnih reformi kako bi se ojačala konkurentnost gospodarstva i poboljšala opća poslovna klima”, navodi se u godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke.

Ministar Tihomir Jakovina svoj prijedlog za smanjenje PDV-a na dio hrane temelji na analizi koju je izradio zajedno s Ekonomskim institutom.

Smatra da bi ova mjera povećala potrošnju građana, a to bi posljedično dovelo do rasta domaće proizvodnje, smanjenje sive ekonomije i smanjenje iznosa novca koji građani ostavljaju u susjednim državama kada kupuju jeftiniju hranu. Treba naglasiti da sve nabrojane namirnice Hrvatska proizvodi uglavnom u dovoljnim količinama i da ih nije potrebno uvoziti. To znači da bi gotovo sav novac ostajao u rukama domaćih proizvođača i na taj bi se način zatvorio sada ' rastrgani' krug domaće proizvodnje i potražnje. Priča o samodostatnoj domaćoj proizvodnji ne funkcionira samo u slučaju svinjetine - najveći smo uvoznici svinjskog mesa u EU. U prvome mjesecu hrvatskoga članstva u EU uvoz svježeg svinjskog mesa narastao je čak 300 posto. Doista nevjerojatno zvuči podatak da Hrvatska, posebice Slavonija, ne može proizvesti dovoljno svinja za potrebe zemlje. No istinita je, posebice zbog činjenice da seljaci jednostavno u toj proizvodnji više ne vide 'računicu'. Visoki troškovi proizvodnje i niske otkupne cijene put su u propast. Ministarstvo poljoprivrede stoga kao mjeru oporavka navodi program razvoja peradarske i svinjogojske proizvodnje koji bi trebao uskoro zaživjeti. Krajnje je i vrijeme, jer je među zemljama Europske unije Hrvatska poljoprivreda u 2013. godini zabilježila najveći pad.

- Moramo vidjeti na kojoj će se razini prihodi od PDV-a stabilizirati. Dugoročno opća stopa PDV-a na prehrambene proizvode neće moći ostati, morat ćemo je snižavati da bismo potaknuli dio prehrambene industrije - rekao je ministar Lalovac.