Apsurd: U natječaje u jednu cjelinu stavili tablu, put i kanal kao da traktori skaču
Objavljeno 13. lipnja, 2014.
U javnom pozivu za Osijek stoji da je objavljen na temelju odluke za Bjelovar
Vezani članci
SUĐENJE ZA SIBINJ
Još se izgleda jedanput potvrdilo da se iz Zagreba ne vidi najbolje cijela Hrvatska.
Naime, u vrijeme prvih natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, što znači i na području Slavonije, svako malo stiže potvrda kako je za mnoge odluke i dalje presudno političko kadroviranje, a ne stručnost. Natječaj je prepun apsurdnih i bizarnih odredaba.
Primjerice, javni poziv za općinu Gorjani ne bi, kako tvrde neki naši sugovornici koji su željeli ostati anonimni, potpisao ni učenik osnovne škole. Budući da je na čelu Agencije za poljoprivredno zemljište mlada, obrazovana i izuzetno stručna osoba, smatra se da ga ona sigurno nije samovoljno ni kreirala. Valja pojasniti da je zemljište u Gorjanima godinama obrađivao PIK Đakovo, te je zemljište velikim dijelom uređeno, formirano u table, s kanalima i pristupnim putovima. Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je javni poziv po katastarskim česticama, tako da su u jednu proizvodno-tehnološku cjelinu stavili dio jedne table, dio druge table, put i kanal. Poljoprivrednici s područja Đakovštine kažu da takvo što nisu do sada vidjeli. U tako podijeljene cjeline nisu unesene neke čestice, ali kako su okružene česticama koje se daju u zakup, logično je da će zakupnik koji ih dobije i obrađivati jer još uvijek traktorima oru, a ne skaču po slavonskim njivama.
Kao rezultat toga zakupnik će plaćati manje zemljišta nego što će ga koristiti. Toliko o tome, kažu upućeni, da će preuzimanje poslova gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem od strane Agencije smanjiti korupciju i ubrzati raspolaganje državnim resursom.
Valja podsjetiti da su prije dolaska Tihomira Jakovine na čelo Ministarstva poljoprivrede općine i gradovi izrađivali programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, jer lokalna zajednica najbolje poznaje svoje potrebe, ali i probleme. Kada je to odlučio promijeniti, ministra Jakovinu mnogi su upozoravali da centralizirano upravljanje poljoprivrednim zemljištem preko Agencije za poljoprivredno zemljište neće dati dobre rezultate.
No, tu nije i kraj apsurdnih situacija. Kako doznajemo iz dobro upućenih izvora, u javnom pozivu za Osijek je pisalo da je objavljen na temelju odluke za grad Bjelovar. Između ta dva grada je 190 kilometara, ali čini se da to ne znaju i u Agenciji u Zagrebu koja upravlja jednim od najznačajnijih nacionalnih resursa – poljoprivrednim zemljištem.
Također, u pristiglim ponudama poljoprivrednika za zemljište u Osijeku pronađene su i ponude za općinu Viljevo. Naime, Agencija je objavila javni poziv u kojem piše da joj se ponude za Viljevo pošalju s naznakom na kuverti “za Osijek”. Možda Agencija ne zna ni da je Viljevo posebna općina? Ili ih nije briga za poljoprivrednike kojima je poljoprivredno zemljište od presudne važnosti za život? U konačnici se, kako nam kažu neki od poljoprivrednih proizvođača, očekuje da će zbog upozorenja na ove i slične probleme koje su upućivali nadležnima, ministar Jakovina ipak opet uključiti općine i gradove u raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a ne da se ovakvi važni poslovi odrađuju centralizirao u Zagrebu, u Agenciji koja ne zna razliku između Bjelovara, Osijeka i Viljeva.
Zdenka RUPČIĆ
DRŽAVA DONOSI ZAKONE KOJE SAMA NE POŠTUJE
Najgore što može napraviti državna administracija je donijeti zakone i pravilnike koje onda ni sama ne poštuje. Što reći kada Ministarstvo poljoprivrede donese Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a zatim ministar donese pravilnik koji bi trebao provesti zakon, ali kao da ga je radila druga administracija.
MATO BRLOŠIĆ
predsjednik HPK-a
Puno je rupa u zakonu
Sve natječaje za zakup državne zemlje trebale su odraditi općine i gradovi. Ne može 30 osoba koliko ih je Agenciji za poljoprivredno zemljište u Zagrebu fizički, ma koliko bili stručni, odraditi ovako zahtjevan posao. Treba istaknuti i kako je puno rupa u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, a ima i dijelova gdje je on posve neprovediv, kaže Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
POREZNI OBVEZNICI PLAĆAJU ZA ISTI POSAO AGENCIJU I OPĆINE
Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, općine i gradovi daju Agenciji za poljoprivredno zemljište zahtjev za raspisivanje javnog poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta i prikupljanje potrebne dokumentacije. To je jedan od razloga zašto općine i gradovi dobivaju 65 posto sredstava od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. No, ministar Jakovina je u travnju ove godine izmijenio taj pravilnik i općine i gradovi trebaju Agenciji dostaviti samo zahtjev i potvrdu je li državno poljoprivredno zemljište dano nekome na korištenje. Bez obzira na to što je pravilnik i njegova izmjena na internetskoj stranici Agencije za poljoprivredno zemljište, ta ista agencija i dalje traži od jedinica lokalne samouprave da joj dostavi dokumentaciju po starom pravilniku. Tko je u pravu: Ministarstvo ili Agencija? Ministarstvo koje je donijelo izmjene Pravilnika o dokumentaciji koji je u suprotnosti sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ili Agencija za poljoprivredno zemljište koja ne provodi pravilnike resornog ministarstva. Ono što je tu najvažnije jest da porezni obveznici zaslužuju odgovor na to pitanje jer iz svojih primanja plaćaju i jednu i drugu administraciju.
BLAŽENKA MIČEVIĆ
ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište
Rješavamo sve probleme
Ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević ne skriva da kod raspisivanja natječaja postoje određeni problemi jer ih ponekad nije moguće objaviti na temelju stvarnog stanja. “U slučaju Gorjana, nismo mogli u natječaj staviti i čestice koje se u katastru vode kao kuće ili dvorišta, one gdje su suvlasnici i država i fizičke ili su pak građevinska zona. Stoga smo ih i morali razdvojiti, a čim izdvojite nekoliko čestica, nastaju problemi. Što se tiče rada Agencije, valja reći da mi radimo u dvije smjene i u tri mjeseca raspisali smo natječaje za zakup državne zemlje za 3.500 hektara, a do kraja lipnja raspisat ćemo 180 javnih poziva za zakup. Te brojke najbolje govore o našem radu. A što se tiče ostalih pogrešaka, naziva mjesta i sličnog, one se mogu svima potkrasti, ali ih rješavamo”, kaže Blaženka Mičević.
NATJEČAJ
JE PREPUN APSURDNIH I BIZARNIH ODREDABA