Objavljeno 9. lipnja, 2014.
Prof. Akrap kaže kako se još 60-ih godina prošlog stoljeća znalo da će se ovo dogoditi
Vezani članci
MEĐUNARODNI DAN PRIMALJA
Prema prije nekoliko dana objavljenoj informaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj žena u reproduktivnoj dobi u Hrvatskoj je prvi put pao ispod milijun, a prema statistici samo u posljednje dvije godine žena fertilne dobi manje je za 45.928.
Riječ je o razdoblju u ženinu životu u kojem je sposobna za oplodnju i rađanje, njihov udio u ukupnom ženskom stanovništvu uvijek se kretao 50 posto, da bi sada pao na 43,4 posto. Tako je u Osječko-baranjskoj županiji od 305.032 stanovnika samo 70.083 žena u fertilnoj dobi, odnosno u dobi od 15 do 49 godina, a tek njih 19.781 u dobi od 20 do 29 godina. Konkretno u Osijeku od preko 100.000 stanovnika žena u fertilnoj dobi ima tek 24.813, odnosno samo 7.260 mladih žena od 20 do 29 godina. Puno bolja situacija nije ni u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je 40.133 žene u reproduktivnim godinama, i to njih 5.778 u Vukovaru i 8.389 u Vinkovcima. U skladu s trendovima pada i broj poroda, pa je prema izvješću ZZJZ-a Osječko-baranjske županije u 2013. godini u rodilištima Osječko-baranjske županije obavljeno 2.839 poroda, odnosno 4,15 posto poroda manje u odnosu na 2012. Prema dobi majki, najučestaliji su porodi u dobi od 25 od 29 godina (33,11 posto), te porodi u dobi 30-34 godine (30,15 posto). No, gledano ukupno na statistiku cijele Hrvatske, prošle je godine najveći broj živorođene djece bio od majki u dobi od 30 do 34 godine, što još jednom potvrđuje kako se rađanje sve više odgađa. Stručnjaci također napominju da fertilna dob nije isto što i optimalno vrijeme za rađanje, a koje se smatra između 18 i 30 godine. Žene dostižu svoj reproduktivni vrhunac u dvadesetim godinama, a do dobi od 35 godina plodnost se gotovo prepolovljuje, točnije rizik neplodnosti raste na 22 posto. Plodnost opada sa svakom godinom odgađanja trudnoće iako je biološki sat uistinu kod svake žene drugačiji.
- Ako gledamo na onu najreproduktivniju dob, odnosno žene u dobi od 25 do 35 godina, onda ih već odavno ima ispod milijun, a da će se to dogoditi, ako se ne poduzmu neke konkretne mjere, znalo se još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Naš fertilni kontingent već odavno stari, što je očekivano jer se smanjuje i broj živorođenih. Treba znati da je od 1991. do 2013. čak 180.000 ljudi više umrlo negoli ih se rodilo. No, treba se oduzeti pesimizmu i pristupiti poput Francuske razvojnoj demografskoj politici. To je aktivnost cijelog društva da se onomu tko želi omogući da ima djecu. Tu neće pomoći nikakva imigracijska politika, već isključivo razvojna politika, koja se povodi ekonomskom logikom, a to je da se razmišlja da su svi živorođeni buduća radna snaga i to se rješava od lokalne zajednice, a ne od vrha države. Idealni primjeri su grad Zagreb, Blato na Korčuli i općine oko Đakova, kaže prof. dr. sc. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Nefreteta Z.EBERHARD
1,7
milijuna žena u fertilnoj dobi bilo je u Hrvatskoj 1995.
972
tisuće žena u fertilnoj dobi je 2013.
Porast broja stanovništva, ali samo starijeg od 80 godina
U skladu s tvrdnjama o produžetku životnog vijeka recimo i kako je pri posljednjem popisu stanovništva uočen upravo najveći porast među stanovništvom starijim od 80 godina, koje se smatra četvrtom dobi i zahtijeva posebnu njegu i pomoć.