ŽUPANJA – Najstarija poljoprivredna zadruga u županjskoj Posavini, “Napredak” iz Županje, u nezapamćenim poplavama koje su opustošile Cvelferiju pretrpjela je milijunske štete. “Napredak” je glavni organizator i okosnica poljoprivredne proizvodnje na tom području, financijski i u svakom drugom smislu prati brojne kooperante, odnosno seljačka gospodarstva. Ostane li bez pomoći države i saniranja nastalih šteta, nakon 62 godine rada morat će staviti ključ u bravu, što bi doista bilo poražavajuće.

U poslovnicama “Napretka” u poplavljenim selima vodena bujica napravila je pravi cunami. Na tom je području ugovorena proizvodnja s kooperantima na 1.900 hektara i sada je sve pod vodom, a razmjeri šteta golemi.

– Samo je u proizvodnju uloženo 5,5 milijuna kuna. U poslovnim jedinicama uništene su i potopljene zalihe mineralnog gnojiva, stočne hrane, sjemena… Voda nam je ušla i u spremnike za naftu, nanesene su nam štete na opremi i strojevima. Prema grubim procjenama, ukupna šteta za sada iznosi 12,5 milijuna kuna - očajan je vlasnik PZ-a “Napredak” Marko Bačić, koji ni sam ne zna što i kako dalje.

Smatra da se država treba maksimalno uključiti i u potpunosti sanirati štete.

- Jednak tretman treba biti za sve nas koji smo pretrpjeli štetu, i za proizvođače i za organizatore proizvodnje. Trebaju se paralelno rješavati i jedni i drugi. Štete ćemo prezentirati, argumentirati, a što će biti, vidjet ćemo. Vjerujte mi da više nemam snage ni razmišljati o tome jer ako pomoć izostane, to će za nas značiti propast - kaže Bačić.

Upozorava na to da sve ljude kojima je svaki hektar plivao država mora financijski obeštetiti, da mogu izvršiti svoje obveze i sebe sanirati. Po hektaru je uloženo oko sedam tisuća kuna, što novca PZ-a Napredak, što kooperanata. Bačić smatra da bi resorno ministarstvo oštećenim proizvođačima u potopljenim selima trebalo odmah isplatiti poticaje, što bi im u ovom trenutku, kada nemaju novca, puno značilo. Riječ je o 10-ak milijuna kuna i vjeruje da država to može osigurati. Napominje da svatko svoje obveze treba izvršavati.

– Banke nas već zovu, zabrinule su se hoćemo li svoje obveze moći uredno vraćati. Svatko traži svoje. A priče i obećanja koja ovih dana slušamo nemaju nikakvog učinka ako konkretna pomoć izostane - zaključuje Bačić.

Smatra da se ljudima mora pomoći ne samo oko organizacije jesenske sjetve nego i u sljedećoj godini, osigurati im određene donacije i olakšice, staviti im moratorij na obveze, omogućiti reprogram i odgoda plaćanja kredita... To je, upozorava, jedini način koji će proizvođačima omogućiti da stanu na noge i nastave tamo gdje ih je 17. svibnja prekinula nezapamćena katastrofa.

– Država govori da je plivalo 5.180 hektara, ali zaboravili su Strošince i dio Posavskih Podgajaca. Prema našim podacima, a ondje imamo kompletnu infrastrukturu, pod vodom je bilo 7.100 hektara, napominje Bačić.

U presijavanje površina ne polaže previše nade jer zemljište tek treba analizirati, provjeriti kontaminiranost, a potom ga tretirati i dezinficirati.

– Ako bi se do najkasnije 10. ili 12. lipnja voda s pojedinih površina povukla, možda bi se i uspjelo nešto s ranim sortimentom kukuruza i soje, ali prije obvezne analize tla, ruke su nam vezane - rekao je, dodavši da je najteža situacija u Gunji i Rajevu Selu, gdje je bila najviša razina vode.