ĐAKOVO – U spomen na (imenom i prezimenom znanih) 566 žrtava nekadašnjeg sabirnog logora za Židove, što je u Đakovu djelovao 1941./42. a u koji su mahom transportirane židovske žene i djeca iz BiH te je mnogima bio usputna postaja do Jasenovca, Auschwitza i drugih zloglasnih logora smrti, jučer je na đakovačkom Židovskom groblju održana komemoracija. Groblje, logorski dio, ima spomeničku vrijednost jer je u svijetu jedinstveno po tome što su Židovi stradali u tom logoru, zaslugom tadašnjeg grobara Stjepana Kolba, pokapani uz navedeno ime i prezime, datum smrti i mjesto rođenja. Iako je to radio stavljajući život na kocku, ironija života htjela je da Kolb strada u logoru za folksdojčere. Podaci su vidljivi na pločicama uz svako grobno mjesto, koje su prije četiri godine zamijenjene novima. Dio je to projekta uređenja (logorskog) Židovskog groblja, a što obuhvaća i uređenje staza, ograda, prostora i dr., iz čega je, iako prvotno nije planirana, iznjedrena i izložba “Logor Đakovo”, o kojoj je jučer govorila Lea Maestro iz Jevrejske opštine Sarajevo, a čiji se postav u povodu komemoracije našao i u Muzeju Đakovštine. I Leina obitelj stradala je u holokaustu.

– Moj djed Leon Maestro u holokaustu je izgubio 37 članova obitelji. Samo je on preživio, i to Jasenovac, u proboju iz tog logora. Iz Sarajeva je deportiran u Jasenovac, a njegova trudna žena Regina iz Sarajeva u Đakovo pa u Jasenovac - ispričala je Lea.

– U projektu o logoru i groblju Đakovo ažurirali smo sve popise i podatke pronašavši originalnu knjigu grobara Stjepana Kolba… Došli smo do toliko materijala i tužnih, dosad neispričanih priča o preživjelima i onima koji su stradali ovdje. Projekt i dalje traje jer se stalno javljaju nove ideje - navodi Lea Maestro.

Komemoracija je okupila članove židovskih općina iz Osijeka, Zagreba, Sarajeva… Vjerski obred služio je rabin Luciano Moše Prelević, a položeni su i vijenci kod spomen-obilježja u vjerskom objektu na Židovskom groblju, na čijem je ulazu od lani spomenik “Peace in Heaven” židovske autorice Dine Merhav, podrijetlom iz Vinkovaca. Uz predstavnike Grada Đakova, zamjenike gradonačelnika Mirka Ćurića i Ivana Išasegija, komemoraciji je nazočio i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus.

– Holokaust se ne smije zaboraviti da se ne bi ponovio. Na žalost, i dalje imamo nacionalizam, nesnošljivost – vjersku, nacionalnu i drugu. Na žalost, takve se stvari događaju i u našoj zemlji. U civiliziranom svijetu nezamislive su stvari poput obilježavanja dana NDH. Tolerancija je sve manja, a možda je uvjetovana i ekonomskim razlozima. Nije to samo slučaj u RH; pogledajmo i cijelu EU, gdje velike postotke dobiva desnica - ustvrdio je Kraus, ocijenivši da je to situacija koja zabrinjava i podsjeća na vrijeme između dva svjetska rata. S. Župan