Izlaz iz današnje krize mora se tražiti u aktiviranju domaćih resursa. Pri tome je poljoprivreda strateški najvažnija, istaknuo je mr. sc. Miroslav Kovač, dipl. ing. agr., tajnik udruge Život, te je dodao da Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) te reformu izravnih plaćanja treba promatrati tek kao uži dio programskog djelovanja.

Inače stav ove udruge je i da u Hrvatskoj valja poraditi na preobrazbi sela.

U kontekstu navedenog stručni tim u Udruzi je načinio platformu za javnu raspravu i prijedloge kojima su se obratili javnosti i nadležnim institucijama želeći reformu potpora u poljoprivredi (izravnih plaćanja) usmjeriti prema što većem broju obiteljskih gospodarstava u odnosu na važeći prijedlog Ministarstva poljoprivrede.

Kako navode iz udruge Život jedno od temeljnih načela izravnih plaćanja trebalo bi biti osnaživanje dohotka i zaštitite najugroženijih proizvođača hrane te povećanja razine skrbi zajednice o poljoprivrednicima koje se mogu svesti pod termin „malog i srednjeg obiteljskog gospodarstva”.

Što se tiče temeljnog načela programa ruralnog razvoja, mr. Kovač navodi kako valja uvažiti specifičnost pojedine zemlje i pri tome stupanj njezine ukupne razvijenosti a posebno razvijenosti ruralnog prostora kako bi se potaknula gospodarska, socijalna i demografska održivost te zaštitila priroda i okoliš cijelog teritorija.

- Pri tome je jako važno da država osigura cjelovitost i pravodobnu dostupnost informacija poljoprivrednicima i javnosti. Također država treba biti dosljedna i u provedbi i odabiru mjera te njihove zakonitosti, ali i pridržavati se rokova plaćanja i utvrđene visine potpora - kaže mr. Kovač.

Inače ZPP-om je omogućeno da se od 2014. godine sredstva potpora prebacuju iz prvog u drugi stup do najviše 15% (dozvoljena fleksibilnost).

Hrvatska može prebaciti prebačena sredstva iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja u visini od 50 milijuna eura, što bi ukupnu omotnicu za ta plaćanja povećalo na 423 milijuna eura.

- Ministarstvo poljoprivrede predlaže da se ona umjesto toga koriste kao zamjena za domaća sredstva doplate (tzv. top-ups). Na taj bi se način država odrekla mogućnosti da isplati iznose poljoprivrednicima na koje imaju pravo na osnovi hrvatskih pristupnih pregovora i naša se Udruga protivi takvom prijedlogu - kaže mr. Kovač.

Kako mr. Kovač nadalje pojašnjava, Hrvatska uplaćuje oko 600 milijuna eura u proračun EU, od čega se 41% preraspodjeljuje u potpore za poljoprivredu (240 milijuna eura).

- Za 2014. godinu se procjenjuje da Hrvatska neće povući ni polovicu sredstava koje uplaćuje za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Utoliko je važnije da se država u ovom kritičnom razdoblju prvih godina članstva u EU i najvećeg pada seljačkog dohotka u odnosu na sve druge zemlje EU u razdoblju 2012.- 2013., ne odriče mogućnosti isplate iznosa na koje ima pravo - ističe Kovač te navodi neke od ključnih prijedloga Udruge za izravna plaćanja od 2014. godine.

Nakon prebacivanja sredstava iz drugog stupa, Udruga Život smatra da treba povećati omotnicu za izravna plaćanja za 50 milijuna eura tako da iznosi 423 a ne 373 milijuna eura. Osim toga trebalo bi, drže u Udruzi, započeti isplatu plaćanja za prve hektare (preraspodjela plaćanja) već od 2014. godine, a ne od 2015. godine kako predlaže Ministarstvo poljoprivrede. Također smatraju da plaćanja za mlade poljoprivrednike treba omogućiti za prvih 50 ha, a ne 25 ha kako stoji u prijedlogu Ministarstva poljoprivrede. Valja navesti da je ovo samo dio prijedloga koje je pripremila Udruga Život.