SLAVONSKI BROD - Premda razliveni, Sava i vodotoci na brodskom području nisu nanijeli štete zastrašujućih razmjera kao u istočnoj Slavoniji, gdje su one ipak znatnije. Od stotinjak tisuća obradivih poljoprivrednih površina, od kojih je više od pola oraničnih, štete na usjevima kreću se od trideset do šezdesetak posto. Najteže su prošla sela uz Savu, kao Oprisavci, Stružani, Svilaj, Slavonski Šamac, Dubočac... Miro Kolesarić najveći je proizvođač i vlasnik svinjogojske farme u Dubočcu i obrađuje 500 hektara zemlje. Dobar dio sada je uništen.

- Od jesenskih usjeva pola ječma je poleglo, a neće biti bolje ni sa pšenicom, velika vlaga i visoka temperatura pogoduju razvoju bolesti. Provodimo zaštitu na pšenici pa ćemo vidjeti hoće li biti koristi - kaže on.

Na istoku županije stanje je još gore. Bilo je gadno, kažu mještani, koji su danima dograđivali nasipe kako bi spriječili potpuno izlijevanje vode. No u Stružanima, na obiteljskom gospodarstvu Vinarić, velike štete nanijele su podzemne vode. Obitelj obrađuje ukupno više od dvjesto jutara zemlje i drži oko 40 goveda.

- Ma loše je, evo, na dva jutra soje i kukuruza sve je uništeno. U polje se jedva može ući, traktor kojim treba prskati propada do vrha kotača - kaže Marija Vinarić.

Voditeljica brodske podružnice Poljoprivredne savjetodavne službe Vera Novaković kaže da usjevi koji su bili duže od četiri dana pod vodom neće preživjeti, a i oni koji su nekoliko puta tretirani ubrzano sazrijevaju, što znači da će biti nekvalitetni.

- Jesenske kulture, pšenica, ječam, znaju plivat, tako su nas učili na fakultetu, ali proljetne ne - kaže viša stručna savjetnica Mara Maglić, procjenjujući da su na poplavljenim područjima štete stopostotne, a gdje nije bilo totalne poplave bit će šezdesetak posto.

- No vrijeme će još pokazati. Na ratarskim kulturama postoje već bolesti klasa na pšenicama, a, vezano uz proljetne usjeve, mogu se javiti plamenjače na soji. Što se tiče povrtnica, sve bi usjeve trebalo folijarno prihranjivati, posebice gnojivima koja imaju aminokiseline, jer one pomažu biljkama da prevladaju stres. Na parcelama koje nisu zasijane čini se da je prekasno za novu sjetvu, ali se može eventualno pokušati s ranim hibridima kukuruza, ranim sortama soje...