OSIJEK - Iako je pola Cvelferije pod vodom, a Brođani sa zebnjom gledaju raskvašene nasipe, vrijeme je i zapitati se: Što kad vode odu? Za normalizaciju života u naseljima bit će potrebni tjedni, no što s približno 8.000 - 10.000 hektara poplavljenih oranica, s gubitkom bilinogojske proizvodnje koja se već sada mjeri stotinama milijuna kuna? Prof. dr. sc. Bojan Stipešević, s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, upozorava da će voda, kada se povuče, ovisno o tome koliko dugo ostane na oranicama, smanjiti prinose od 20 pa do 100 posto.
Farmerska solidarnost
- Bit će potrebno utvrditi stanje usjeva, kako ozimih, pšenice, ječma i drugih žitarica, tako i jarih, od već prilično razvijene šećerne repe, do tek proklijalih, kukuruza, soje i suncokreta. Za pšenicu i ima neke nade, ako se voda povuče brzo, unutar tjedan dana, no svaki dan pod vodom donijet će joj više stresa (kao da nije već dovoljno preživjela sa smjenom vrućih i hladnih dana proteklih tjedana). No, za šećernu repu te tek iznikle kukuruz, soju, suncokret, poplava znači sigurnu propast. Bit će potrebno presijavanje većine površina koje su sad pod vodom, no ta dodatna investicija ne bi trebala ostati na pojedincu i njegovom gospodarstvu, koje će muku mučiti s obnovom kuća i objekata u domaćinstvu, te popravkama poplavljene poljoprivredne mehanizacije, nego bi trebalo na nacionalnoj i internacionalnoj (ipak smo članica EU) razini osigurati novac kao i usluge mehanizacije, dostupne u bližoj okolini poplavljenih područja, kojom bi se navedene površine uspjele obraditi i posijati u što kraćem roku. Ovakav oblik pomoći mogle bi pružiti poljoprivrednicima i brojne udruge farmera, jer, kako kaže narod: 'Danas ja, sutra ti', kaže prof. Stipešević.
“Sjemenari” će pomoći
- Nakon odlaska vode i prosušivanja tla do minimalno 20 cm dubine, obrada tla i priprema za sjetvu trebala bi biti osnovna, reducirana na puku pripremu tla za ulaganje sjemena, gdje god je to moguće izvesti, najviše na površinama koje su nedavno zasijane jarim kulturama, te još 'pamte' dublju obradu. Površine pod ozimim usjevima najvjerojatnije neće biti moguće tek tako pripremiti za sjetvu, pa ih je, ako nema nade za ikakvim urodom, bolje ostaviti da se prosuše što više/dublje, te ih prvom prilikom zaorati, kao masu za 'zelenu gnojidbu' ili iskoristiti, ako se može, za ispašu stoke - savjetuje prof. Stipešević.
- Sjemenske kuće prisutne u Republici Hrvatskoj, kako domaće (Poljoprivredni institut Osijek, BC hibridi) tako i strane (Pioneer, Syngenta, RWA, KWS, a vjerujem i druge), srećom raspolažu, prema telefonskim upitima koji su obavljeni tijekom ovih dana, dovoljnim količinama sjemena kukuruza kraćih vegetacijskih grupa (FAO 200 i FAO 300), koji bi se mogli još zasijati do krajnjeg roka, 15. lipnja, kako bi se od njih uspio dobiti urod zrna zadovoljavajuće vlage do jeseni, ili bar kvalitetna silažna masa, te tako osigurati prehranu životinja koje prežive ove dane vodene stihije. Za pohvalu je naglasiti da su neki od sugovornika spremni izaći u susret na brojne načine poljoprivrednicima, od niže cijene, boljih uvjeta otplate, pa čak i do određenih gratis-količina sjemena, jer su svjesni da u ovakvoj katastrofi nije vrijeme samo za kratkoročni profit, nego pomoći proizvođačima što prije stati na noge.
Preostaju heljda, lanolik, proso
- Ako se ostvare najcrnje prognoze te nakon nedovoljno dugog razdoblja suhog vremena s visokim temperaturama, za tjedan dana opet dođe do znatnih oborina, neće biti druge nego odustati od kukuruza i soje, te se odlučiti za neuobičajene kulture, koje se i inače siju postrno, kao što su heljda, lanolik, proso, sirak i sudanska trava, redom jari usjevi kratke vegetacije, većina njih pogodna za uzgoj u uvjetima našeg vrućeg i suhog ljeta (jer, unatoč katastrofalnim oborinama ovih dana, ljeto bi moglo pokazati drugo lice, bez oborina). Zajedničko je ovim usjevima da su sitnozrni, ne zahtijevaju preduboku pripremu tla, a u krajnjoj nuždi (podzemna voda preblizu površini, što onemogućuje dublju obradu tla), može ih se posijati rasipanjem po površini i naknadno pomiješati s tlom upotrebom lakih drljača. Problem s ovim kulturama jest da su ili nepoznate ili zaboravljene, domaćeg sjemena gotovo da i nema, a problem bi mogla biti i prodaja, budući da se njima ne trguje naveliko, te bi bilo svakako potrebno naći kupce (što bi bio potencijalno zadatak institucijama), voljne probati 'nešto novo, nešto staro'… - kaže prof. Bojan Stipešević i dodaje:
- Tlo nakon poplave nikako ne bi trebalo prepustiti korovima, nego bi se moralo razmišljati bar o 'zelenoj gnojidbi' ili 'sideraciji', te zasijati bilo kakvu kulturnu biljku u cilju zaoravanja zelene mase (od ciljanih usjeva za zelenu gnojidbu kao što su gorušica, rauola, grahorica, facelija, mungo, djetelinsko-travne smjese i sl., pa čak i sjemena ozime pšenice), jer, osim kontrole zakorovljenosti, tla na kojima je došlo do poplave treba dovesti nazad na razinu plodnosti što prije, te omogućiti i tlu i ljudima da što prije ostave iza sebe ovu katastrofu, koju teško da ćemo zaboraviti u dogledno vrijeme.
Roberta SORIĆ
Sjemena ima, može se i brzo uvesti
- U zalihama bi se moglo naći dovoljno i sjemena soje, koja u slučaju kasne sjetve ne bi trebala biti duže vegetacijske grupe nego što je “00”, tzv. dupla nula, koju će, prema potrebi, sjemenari pokušati osigurati povratom iz krajeva gdje ih krajnji korisnici, kako poljoprivrednici, tako i zadruge i poljoprivredne apoteke, nisu posijali. I sjeme suncokreta kratke vegetacije također je dostupno, doduše u manjim količinama (RWA raspolaže s dovoljno sjemena za samo 50 ha), no, u slučaju potrebe, moglo bi ga se dopremiti još iz inozemstva u roku kraćem od dva tjedna - kaže prof. Stipešević.
Problem s postrnim usjevima
- Na žalost, situacija s trenutnom dostupnošću sjemena postrnih usjeva nije sjajna (i tome nisu krive samo sjemenske kuće nego najviše nedostatak potražnje za njima, pa ih onda nema gdje kupiti kad bi itekako dobro došle…), te trenutno samo RWA posjeduje ograničene količine sudanske trave i heljde (ukupno, i s tuzemnim i s inozemnim zalihama za nešto više od 400 hektara) - upozorava prof. Bojan Stipešević.
Sigurna propast
u poplavi je za šećernu repu, kukuruz, soju, suncokret