Seljaci više neće blokirati ceste, nego će se žaliti Sudu za ljudska prava u Strasbourgu
Objavljeno 16. svibnja, 2014.
Onome tko krši ljudska prava Unija ne daje sredstva dok se ti problemi ne riješe, kaže Laslo
Hoće li ljetošnji, kolovoški prosvjedi seljaka, kada su izašli na ceste zbog neisplate gotovo 40 posto poticaja, biti zadnji prosvjedi na seljačkoj sceni?
Za Udrugu OPG-ova Hrvatske “Život”, kaže njegov predsjednik Antun Laslo, hoće.
Ova se nedavno osnovana udruga okreće, kaže, pravnim oblicima borbe za poljoprivrednike i poljoprivredu, a u okvirima EU prakse pa Laslo najavljuje da će se “Život” obratiti Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
– Ne možemo više izdržati stalno nerazumijevanje naše vlade i Ministarstva poljoprivrede, kao ni otkupljivača koji su nerealni i štite samo svoje interese na našu štetu te se ponašaju ucjenjivački. Obespravljeni smo i kao proizvođači i kao ljudi, što će se najbolje vidjeti u žetvi, otkupu kada će sve opet biti na strani otkupljivača i njihovih uvjeta kojima povoljno žele doći do naše pšenice, a potom na njoj zaraditi na inozemnim burzama. Zato ćemo se ubuduće žaliti Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, a onome tko krši ljudska prava Unija ne daje sredstva dok se ti problemi ne riješe - otkriva Laslo novi oblik seljačke borbe.
– Jer, nema nam druge. Ne vrijedi ići u prosvjede; jedni su stočari, drugi ratari, razjedinjeni smo i probleme ne rješavamo zajednički. Stoga, samo nam institucije poput Suda u Strasbourgu mogu pomoći da natjeraju našu vladu da napokon počne štititi interese svojih poljoprivrednika - dodaje Laslo.
Kaže, kap koja ovih dana prelijeva čašu seljačkog nezadovoljstva je kreiranje Kodeksa za otkup žitarica i uljarica, a za koji drži da će (opet, poput Pravilnika o žitaricama) pogodovati otkupljivačima pa inzistira na austrijskom modelu kodeksa koji drži najpravednijim.
– Ako je dobar Austrijancima, njihovim otkupljivačima i proizvođačima, zašto ne bi bio i nama?! - kaže Laslo. Najavljuje da “Život” priprema okrugli stol o toj temi te će tada izići sa svojim viđenjem uvjeta otkupa koje će predočiti i na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, sazvanom u idući četvrtak, u Zagrebu.
Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Antun Vrakić kaže da su dosadašnji prosvjedi propadali jer se manipuliralo brojkama.
– Laž je da ima 200.000 OPG-ova. Poticaje ih dobiva 96-97 tisuća, no od toga je samo 10.000 pravih poljoprivrednika, a ostalih čak 78.000 su mali proizvođači koji su zbrinuti na drugi način, a ne radom u poljoprivredi. Upravo tih 78.000 malih nemaju ni potrebe ni koristi od prosvjeda pa na njih i ne izlaze. Na prosvjede je ljetos izašlo 2.000 traktora, no ministar se povodi brojkom od 200.000 OPG-ova i kaže kako je na prosvjede izašlo samo 1 posto seljaka te da su neuspjeli. No, u odnos nisu stavljene prave brojke. Zbog njihova 'friziranja' 'frizira' se i propast prosvjeda - kaže Vrakić.
Suzana ŽUPAN
ANTUN VRAKIĆ
potpredsjednik HPK
Ministarstvo gubi sud zbog tužbe za poticaje
Potpredsjednik HPK Antun Vrakić kaže da je Komora podnijela tužbu zbog neisplate 40 posto poticaja. – To je u završnoj fazi. Mogu već sada reći da Ministarstvo poljoprivrede gubi taj sud i dobit će se odšteta - uvjeren je u dobivanje te sudske bitke Vrakić.
Austrija najorganiziranija u poljoprivredi i gospodarstvu
I on se slaže da treba koristiti institucije poput Strasbourga, pravne mehanizme EU, to više što je sada i HPK članica COPA COGECA-e, jedne od najvećih i najstarijih asocijacija za interese individualnih poljoprivrednih proizvođača i njihovih udruga pri Uniji. Vrakić je i član Povjerenstva za izradu Kodeksa za otkup žitarica u kojem se zauzimaju za austrijski model za koji kaže da je najobjektivniji te da je, gledajući ukupno Uniju, Austrija najorganiziranija u poljoprivredi, gospodarstvu.