Objavljeno 14. svibnja, 2014.
Kodeks otkupa imaju sve zemlje EU, a Hrvatska na inicijativu MPŠ upravo radi na njemu
Hrvatska s jesenskom sjetvom 2014., odnosno žetvom 2015. trebala bi dobiti još jednu “listu srama” na kojoj će biti svi oni otkupljivači, ugovaratelji proizvodnje… koji se grubo ogriješe o Kodeks za otkup žitarica i uljarica.
Mnogi ga pogrešno nazivaju pravilnikom, no on to nije. Kodeks je neobvezujući, nema zakonsku snagu, nego neformalno uokviruje način ponašanja proizvođača i otkupljivača.
Treba biti značajan iskorak u proizvodnji i trženju te kvaliteti poljoprivrednih proizvoda.
Imaju ga sve zemlje EU, a Hrvatska na inicijativu Ministarstva poljoprivrede upravo radi na njemu. Formirano je povjerenstvo za njegovu izradu, a u njemu su predstavnici MPŠ-a, HPK, HGK, HOK-a, Žitozajednice, Savjetodavne službe, velikih sustava poput Agrokora, Žita…, više fakulteta, PZ-ova, udruga, obiteljskih gospodarstava.
O potrebi njegova uvođenja govori se, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić, više godina a njime bi se trebao uskladiti otkup, tržište, kategorizacija kvalitete, cijena ....
Dosad je to bilo propisano Pravilnikom o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta iz 2005., a koji je 2010. tadašnji ministar Čobanković, zbog loše godine, niske otkupne cijene pšenice, nadopisao uvjetima otkupa pa je Pravilnik “postao” Pravilnik o izmjeni Pravilnika...
- Vidljivo je kako je u njega unio odredbe koje se odnose na propisivanje cijena što se kosi sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja te je Žitozajednica 2010. prijavila ministra Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, no bez rezultata. Stoga je i pokrenuta inicijativa da se Kodeksom propišu uvjeti u otkupu žitarica i uljarica budući da se pravno ne bi smjeli ni propisivati. Stoga se ide na uzance ponašanja, u čemu je najsličnija Slovenija i ima dogovorene parametre između dviju strana, a razredi kvalitete stvar su dogovora - kaže Barišić.
Kodeks već od ove jeseni ratara usmjerava hoće li sijati visokokvalitetne sorte s manjim prinosom ili obrnuto.
– Želi ga se pripremiti već u jesen da u žetvi zna kojem razredu pripada njegova pšenica. Tako funkcionira Europa - kaže Barišić.
Od Kodeksa je više obvezujući ugovor koji će proizvođač potpisati s ugovarateljem. Do liste srama i obznane nečijeg imena na njoj doći će se bude li se inzistiralo na lošijem ugovoru od Kodeksa. Seljaci se zauzimaju za austrijski model kodeksa za koji je i Hrvatska poljoprivredna komora.
– Kodeksom se nikoga ne može na nešto prisiliti i zato se tako i zove, da se dvije strane dogovore i to poštuju. Svima nam je u interesu da pravila postoje, da se ratari usmjere u kvalitetniju proizvodnju, a time i bolju cijenu - kaže predsjednik HPK Matija Brlošić.
Suzana ŽUPAN
Nada Barišić
direktorica Žitozajednice
Najviše naše pšenice je u trećem razredu
Kada je riječ o tri kategorije kvalitete pšenice te kako to tehnički izvesti na licu mjesta, direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže da je radna skupina za to da se pri otkupu brzo i točno determinira bar jedan parametar, a to je sadržaj proteina. – On se može u nekoliko sekundi na otkupnom mjestu detektirati i prema tome se klasificira pšenica. No, prijedlog još nije usvojen, a prijedlog je da je prema tom parametru pšenica do 10,5 treći razred, a ispod toga je za stočnu prehranu. Od 10,5 do 12,5 je druga kategorija, od 12,5 do 14 prva, a iznad 14 je super, premium kvaliteta - kaže Barišić te navodi da je naše pšenice najviše u trećem razredu, potom u drugom, pa tek onda u prvom.
Antun Laslo
predsjednik Udruge “Život”
Mi smo za austrijski model
Antun Laslo, zbog dosadašnjih pravilnika za koje kaže da su pogodovali otkupljivačima, izražava bojazan da će im i Kodeks ići na ruku. I Život je za austrijski model kodeksa, ali i za sasvim drugačije vrednovanje bijele primjese. Ratari drže da ih se preko nje potkrada jer ju otkupljivači ne žele (svu) platiti, a prihoduju od nje stočnu hranu.