Regija
7. FLORAFEST U SLAVONSKOBRODSKOJ TVRĐAVI

Proizvođači cvijeća izgubljeni među
propisima, bez pomoći stručnih sužbi
Objavljeno 5. svibnja, 2014.
Inspekcija traži uvjete za koje prvi put čujemo - žale se proizvođači

SLAVONSKI BROD - U slavonskobrodskoj Tvrđavi protekli je vikend održan sedmi Florafest - sajam cvijeća, koji je okupio stotinjak izlagača iz Broda i okolice, iz Slavonije i Zagreba. Svojevrsni je to uvod u predstojeći Dan grada (16. svibnja), a kao i proteklih godina, u baroknoj je Tvrđavi uređeno dvadesetak živopisnih cvjetnih gredica koje ostaju do sljedeće godine. Šarenilo presadnica, ljekovitog bilja i rezanog cvijeća složenog u dopadljive kreacije privuklo je mnoštvo posjetitelja koji su se odlučivali za kupnju po nešto nižim cijenama. No da nije jednostavno živjeti od proizvodnje cvijeća, potvrđuje Dražen Škledar iz Podvinja, koji cvjetne sadnice uzgaja godinama, na tri tisuće otvorenog i 400 kvadrata zatvorenog prostora.

- Od cvijeća se ne može živjeti, ali može se dopuniti kućni proračun - kaže i dodaje:

- Ogorčeni smo zakonskim promjenama oko kojih nam od ulaska u Europsku uniju nitko ne daje potporu niti nam na bilo koji način pomaže. Ni jedna naša služba ni strukovna udruga nije nas na to upozorila, a na terenu se samo pojavi inspekcija koja traži određene uvjete za koje prvi put čujemo, kao što su razni upisnici koji se mijenjaju svakih nekoliko mjeseci... Prvi put nas upozore, a drugi put kažnjavaju.

- Ulaganja su velika pa smo počeli svaštariti – uz cvijeće, na šest tisuća kvadrata proizvodimo i povrće, razne kulture, samo da preguramo krizu - dodaje Škledar. Tako se na njegovom štandu, primjerice, osim presadnica, nudi začinsko bilje koje je za proizvodnju manje zahtjevno, a i konkurencija je slabija. Uz bosiljak, timijan, mažuran, ljupčac, tu je i lavanda, žalfija, stevija...

Nije lako ni ostalim proizvođačima među kojima je i obitelj Žiška iz Našica, koja na svom OPG-u proizvodi cvijeće već tri desetljeća, no od toga uspijevaju preživjeti tri obitelji. Na tisuću kvadrata pokrivenog prostora proizvode presadnice, balkonsko cvijeće, ljetnice te zimi krizanteme. Radi se od jutra do sutra, kaže Vesna Žiška, zbog čega cvijeće ponekad “izgubi svoju ljepotu”:

- Sve postane rutina, radimo gotovo svaki dan od 8 do 22 sata. No ipak je presudna ljubav prema cvijeću.

A među uobičajenim pelargonijama, petunijama, begonijama..., očaravajućim mirisom privlači stara sorta tzv. fiolica - trajnica bez koje je nezamislivo pravo slavonsko dvorište.

Marija RADOŠEVIĆ
Pomogli udruzi Slap

Izlagači Florafesta pokazali su i svoju humanost. Ove su godine, darujući cvijeće brodskoj udruzi Slap (za djecu oboljelu i izliječenu od malignih bolesti), prodajom omogućili prikupljanje novca nužnog za režijske troškove kuće u Zagrebu koja pruža utočište svima koji zbog raznih oboljenja moraju dolaziti na liječenje u glavni grad.

Uvoz genetskog materijala

Škledar pojašnjava kako se sav genetski materijal uvozi, primjerice iz Nizozemske, jer ga u Hrvatskoj nema, a da bi ga ukorijenili i umnožili, moraju dodatno platiti licencu, što podiže cijenu ulaganja, no nema prostora za podizanje cijene presadnice, jer je kupovna moć građana oslabljena. Otežavajuća okolnost su i razne prilagodbe - od minimalnih uvjeta do carine i inspekcija.

Najčitanije iz rubrike