Objavljeno 29. travnja, 2014.
Blokirane račune krajem ožujka imalo je 315.000 građana, s dugom od 25,7 milijardi kuna
Vezani članci
NOVI ZAHTJEV UDRUGE FRANAK VLADI I HNB-U
Udruga Blokirani smatra da je mogućnost osobnog bankrota trebalo ponuditi prije pet godina jer bi se time spriječilo da ovoliki broj građana postane prezadužen.
Iako se u javnosti, koja se u tome pozivala na Ministarstvo pravosuđa, Zakon o osobnom bankrotu vezao uz travanj, na naš jučerašnji upit što je s tim najavama, s obzirom na to da je mjesec pri kraju, glasnogovornik Ministarstva pravosuđa Sergej Abramov poručuje jučer da je to kriva intepretacija – da će taj zakon na Vladi biti do kraja lipnja.
Abramov najavljuje da će javna rasprava o Zakonu o osobnom bankrotu biti u svibnju. Travanj, svibanj, lipanj… - jednima samo mjesec za mjesecom, a građanima u teškim financijskim problemima produžetak agonije i iščekivanja spasa s (financijskog) dna, s kojeg ih treba podići osobni bankrot ili osobni stečaj, uvriježen institut u praksama drugih zemalja, no nama potpuna novost, pa ga mnogi, krivo, smatraju čarobnim štapićem kojim će im država, potezom pera, izbrisati dugove.
Osobni bankrot nije oprost duga, nego pružanje šanse za novi financijski početak. Drugim riječima, prezaduženi građanin svoju “aktivu” i “pasivu” treba predati u ruke osobnog stečajnog skrbnika, koji će od tada financijski razmišljati za njega, rješavati njegove dugove preko njegove imovine, nadzirati ga, a prezaduženi građanin u tom vremenu ne može obavljati nikakve imovinske poslove te se istovremeno treba financijski otrijezniti, početi stjecati veliku financijsku samodisciplinu i krenuti od početka. Ističe se da će mu se u osobnom bankrotu paziti na dostojanstvo... Mnogi drže da je Zakon o osobnom bankrotu trebao biti uveden davno prije, čime bi se spriječila današnja golema prezaduženost građana. Jer on stiže u trenutku kada, kaže tajnica Udruge Blokirani Darija Švob, blokirane račune, krajem ožujka, ima 315.000 građana, s dugom od čak 25,7 milijardi kuna.
- Imamo informaciju Fine da je mjesečno oko 5.000 novih blokiranih građana. Zakon stiže sada kada su ljudi već prezaduženi i strahuju da će ostati bez svega ako se on usvoji. Sva se imovina prezaduženog građanina stavlja na jednu hrpu, ona se procjenjuje, utvrđuje se koliki je dug i može li ga ta imovina pokriti. Dio koji se imovinom ne može pokriti – mi smo to tako shvatili – država otpisuje. Drugim riječima, sva vam imovina odlazi na pokrivanje duga i to otvara nove probleme - kaže Švob.
Kada se spominju tuđe prakse i iskustva s osobnim stečajem, Hrvatska ponajviše zaziva slovenski zakon i prema njemu piše svoj. U njemu nema “labavosti” prema dužnicima, koji, prema njemu, manje-više ostaju bez svega, no godišnje spas u osobnom bankrotu ipak potraži oko 1.500 Slovenaca.
Suzana ŽUPAN
Darija Švob
tajnica udruge Blokirani
Zbog lihvarskih ću ureda morati u osobni bankrot
Tajnicu Blokiranih blokirali su kreditni uredi, čiji su lihvari u međuvremenu optuženi, koji su u pritvoru i koji su već odradili svoju kaznu. “S obzirom na to, kako ću se ja odblokirati, kome sam ja dužna? Ja sam dužna lihvarima koji su već odradili svoju kaznu i ja se ne mogu odblokirati. Ako se nešto ne riješi s lihvarima, morat ću završiti u osobnom bankrotu na zadužnicu od 10.000 kuna. Podigli smo tužbu, neka se ugovor proglasi ništetnim ili stavi moratorij na nekretnine. Ljudi ostaju bez imovine, nekima su auto uzeli na ulici. Sve je prijavljeno policiji, no auta nema...”
60 posto građana neodgovorno je prema svojim financijama
Dugogodišnji stečajni upravitelj Dragutin Romić kaže da je danas-sutra spreman biti i nečiji osobni stečajni upravitelj. “Taj zakon na zapadu funkcionira sasvim normalno, no kod nas su sasvim drugi uvjeti življenja, što će se odraziti i na njegovu primjenu. No sada smo dio EU i moramo provoditi njezine prakse; treba taj zakon pokrenuti jer je čak 60 posto građana neodgovorno prema sebi i upravljanju svojim financijama. Ne možete imati ono što ne možete imati, a kriva percepcija toga s osobnog se života prelijeva i na cijelo društvo. Taj zakon mora zaživjeti, bit će promjena, dopuna u hodu, kao i sa Zakonom o predstečajnoj nagodbi. Kada tvrtka zapadne u neprilike, stečaj treba otvoriti što prije to bolje jer obveze rastu, množe se, pa treba što prije reagirati. Tako je i s osobnim bankrotom”, kaže Romić.
JAVNA RASPRAVA
O ZAKONU ODRŽAT ĆE SE U SVIBNJU