Poticaji za prošlogodišnje kulture još uvijek nisu u cijelosti isplaćeni, a prijava ovogodišnjih zahtjeva za potpore, iako poljoprivrednici ni donedavno nisu znali što ni koliko sijati, konačno se privodi kraju.

No, još nije poznato koliko će novca dobiti po hektaru za pojedinu kulturu, ali to “nije ni važno”, jer seljacima država ionako daje koliko hoće. Prošle su godine dobili samo 40-ak posto od onoga što su trebali.

Sve je to i dalje crna stvarnost hrvatskog agrara koja se ponavlja iz godine u godinu. Strategija poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja i dalje je u bespućima sveopćeg kaosa, nesnalaženja, neplaniranja, štoviše, kao da su već svi od nje digli ruke. I seljaci kao da su se umorili od silnih prosvjeda, a i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, kao i Vlada u kojoj sjedi, isto tako uglavnom šuti, kao da ga se sve to ne dotiče.

Ministarstvo poljoprivrede bilo je među onima kojima se u proračunu za ovu godinu najviše uzelo, čak 400 milijuna kuna, a nastavilo se i dalje. Naime, na nedavnoj sjednici Vlada je predstavila mjere smanjenja deficita državnog proračuna. Uoči sjednice ministar financija Slavko Linić rekao je kako je to posljednja prilagodba ove godine. “To neće biti udar za gospodarstvo”, rekao je Linić te smanjio subvencije i Ministarstvu poljoprivrede za 100 milijuna kuna.

Naravno, da bi se preko toga ipak nekako prešlo, a ministar Jakovina ne bi morao objašnjavati zašto se njegovom resoru toliko kreše, odmah je službeno reagirano navodeći da je u prva tri mjeseca ove godine Hrvatska putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju povukla 710 milijuna kuna iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, kao povrat sredstava za izravna plaćanja poljoprivrednicima u ovoj godini.

Uz ova već isplaćena sredstva, ove se godine planira isplatiti i oko 205 milijuna kuna EU sredstava za projekte iz IPARD programa, kojim će se nastaviti uspješno podizanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, priopćili su iz Agencije. Uz ovakav trend kontinuiranog rasta korištenja poljoprivrednih fondova u zadnje dvije godine, velika je vjerojatnost da će Hrvatska putem Agencije za plaćanja u 2014. godini povući milijardu kuna iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike EU, naglasili su iz Agencije. Priopćenje je utješno, iako nije navedeno koliko se moglo, a koliko se iz EU fondova uopće novca povuklo. Kako se doznaje, samo zbog jednog od posljednjih, amaterski provedenog natječaja, hrvatska će poljoprivreda ove godine ostati uskraćena za većinu od 2,5 milijardi kuna koje je mogla dobiti iz EU fondova. Još veći udar je informacija kako je među svim zemljama Europske unije hrvatska poljoprivreda u 2013. godini zabilježila najveći pad.

Promjene koje su pogodile Hrvatsku nakon pristupa EU ostavile su značajne posljedice. S prvim srpnjem nestali su posljednji mehanizmi zaštite domaćeg sektora od uvoza, a Hrvatska je izišla iz zajedničkog tržišta CEFTA-e na kojem je bilježila pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu i pristupila europskom tržištu od 500 milijuna stanovnika na kojem ne može konkurirati.

- Stanje u poljoprivredi je katastrofalno - kukao je i predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka Tomislav Pokrovac, optuživši Ministarstvo poljoprivrede za uništavanje hrvatskog sela i domaće poljoprivredne. Tražio je od Vlade da uloži u poljoprivredu sav novac koji po raznim osnovama duguje proizvođačima, a prema njegovim riječima, u protekle gotovo dvije godine to je više od dvije milijarde kuna.

- I ovaj put pozivam ministra Tihomira Jakovinu da podnese ostavku, jer s njim poljoprivrednici kao i da nemaju ministra. Hrvatska poljoprivreda godišnje uprihoduje sedam do osam milijardi kuna, a kroz potpore za dohodak iz te poljoprivrede ne može izvući ni dvije i pol milijarde kuna, što je više nego žalosno - poručivao je Pokrovac. Prema njegovoj ocjeni, teško stanje nastavit će se i u ovoj godini kao posljedica svih dosadašnjih neulaganja i zakidanja poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođača. Navodi kako su i brojni OPG-ovi u Hrvatskoj nestali, a golem ih se broj muči s blokiranim računima i prijeti im također tužna sudbina nestanka.

- Nije mi jasno zašto to nitko od državnih vlasti ne prepoznaje - pitao se Pokrovac, svjestan da, kako ističe, smislenog odgovora na to pitanje teško može očekivati od onih koji umjesto da potiču razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje čine sve ne bi li uništili hrvatsko selo i seljaka, a sve u korist domaćih velikih igrača i uvoznih lobija.

Mehanizam redistributivnih plaćanja, izmjene zakona koji ograničavaju malo poduzetništvo u poljoprivredi (OPG, obrti), te uključivanje PDV-a u cijenu mlijeka, inicijative su i Udruge OPGH "Život". Loše stanje u Hrvatskoj potvrđuju i brojke - prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, vrijednost dohotka u poljoprivredi u 2013. iznosit će 5.475 milijuna kuna. To je pad od 12,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na rekordnu 2008. dohodak je pao za čak tri milijarde kuna. Ne čudi onda što u Udruzi "Život" smatraju kako aktualna poljoprivredna politika u Hrvatskoj nije dobra te dovodi u pitanje opstanak preostalih seljaka.

Da je s poljoprivredom mnogo toga upitno, iako u oviru kampanje za europske izbore, zaključio je čak i kandidat IDS-a i četvrti na listi Kukuriku koalicije Ivan Jakovčić, ocijenivši prošloga tjedna u Bjelovaru da ni jedna vlada do sada nije iskoristila potencijal hrvatskog sela te najavio da će i IDS tražiti presudan utjecaj u Ministarstvu poljoprivrede ako u idućem mandatu bude sudjelovao u vlasti.