Objavljeno 24. travnja, 2014.
Isplativ posjed treba biti veći od 5,6 hektara
ĐAKOVO - RH je pred svojom prvom komasacijom - agrarno-pravnom mjerom u svrhu grupiranja zemljišnih čestica zbog racionalnije agrarne proizvodnje. U pravilu obuhvaća zemljište jedne k.o., a u RH je prijeka potreba zbog velike rascjepkanosti čestica, što dovodi u pitanje isplativost obrade - isplativ posjed treba biti veći od 5,6 hektara. Tu je i zastarjelo, nesređeno zemljišno-knjižno stanje, naslijeđeno pikovsko krojenje zemlje, problem kanalske mreže…, pa svi pozdravljaju najave o komasaciji. Ministarstvo poljoprivrede od sredine travnja otvorilo je jednomjesečnu raspravu o Prijedlogu zakona o komasaciji. “Cilj je izrade i donošenja tog zakona okrupnjavanje posjeda u veće i pravilnije katastarske čestice radi njegova ekonomičnijeg iskorištavanja te stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje i povećanje konkurentnosti”, navode u resornom ministarstvu ističući da važnost usvajanja tog zakona potvrđuje i podatak da se postupak komasacije u RH nije provodio od 1991. i posljednje izmjene Zakona o komasaciji iz 1987. Okrupnjavanje 300.000 hektara usitnjenih čestica treba početi u jesen 2015. Koliki je to posao ilustrira podatak da se od 1862. do 1991. u Hrvatskoj okrupnilo samo 800.000 hektara.
I u Đakovštini svi pozdravljaju najave o prvoj komasaciji u samostalnoj RH. Ona je ovdje provedena u pojedinačnim slučajevima i to većinom polovično, a dobar primjer komasacije u ovom kraju je u k.o. Piškorevci iz 1989. Kako stoji u Rješenju o komasaciji, a koje je naslovljeno na tadašnju SR Hrvatsku, Skupštinu općine Đakovo – Općinsku komasacionu komisiju, k.o. Piškorevci imala je 4.110 k.j., a rađena je na zahtjev tadašnjeg PIK-a Đakovo iz sredine 1980-ih.
– Većina ljudi u selu zadovoljna je odrađenom komasacijom. Stanje je sređeno u knjigama – gruntovno, katastarski, na terenu. Površine su okrupnjene pa ljudi od tada rade na prosjeku tri do najviše pet lokacija, obrada je lakša i brža. Komasacija se financirala iz tadašnjeg fonda, a moglo se i kreditom. Neki su za troškove davali dio zemlje i oni su najlošije prošli - prisjeća se Piškorevčanin Matija Brlošić, predsjednik HPK. Obavijest o javnoj raspravi za Zakon o komasaciji poslan je, kaže, svim ograncima, nakon čega će HPK uputiti svoje sugestije. “Svakako podržavamo komasaciju”, kaže Brlošić, navodeći još neke, no djelomične primjere komasacije po ovdašnjim selima.
Tako je provedena i u k.o. Vrbici, u tradicionalno naprednoj općini Semeljci.
– Posljednja komasacija rađena je u Vrbici 1980./81., i to samo državno zemljište, a ne cijeli katastar. Ostalo je totalno nesređeno – katastar Mrzovića ima duple čestice – u gruntovnici jedni, u katastru drugi brojevi… Tabla po 100, 200 čestica kanali… To su bivše čestice još od Marije Terezije. Kada je PIK radio tu zemlju, pravio je čestice kako njemu odgovara pa ima slučajeva da se jedna čestica nalazi na križanju četiri table. Usitnjenost, raspršenost čestica vidljiva je kada neki OPG ukucate u ARCOD – ima slučajeva da OPG radi oko 50 čestica, 50 jutara, a na čak 30-ak lokacija! - kaže načelnik Grga Lončarević.
Za komasacijom doslovce vape i u Levanjskoj Varoši, najnerazvijenijem kraju Đakovštine. U njoj dosad od komasacije ni 'k'. Eklatantan je to primjer naslijeđene potpune nesređenosti zemljišta i knjiga što, ističe načelnik Slavko Tidlačka, zadaje goleme probleme u gospodarenju, kupoprodaji zemlje, ucrtavanja trasa cesta…
Suzana ŽUPAN
Piškorevčanima pomogla inflacija
Komasacija ih koštala milijardu dinara!
Nakon komasacije površina k.o. Piškorevci bila je 4.137 jutara, a sudionika 1.737 u 718 domaćinstava. Usklađeno je zemljišno-knjižno s posjedovnim stanjem prije komasacije. Brisani su svi nepotrebni tereti, a prava i obveze koje ostaju navedeni su kod svakog sudionika i prenose se na novi posjed. Uz utvrđivanje postojećih potkućnica, komasacijom je utvrđeno da je u toj k.o. 116,6 km putne mreže, a prije je bilo 70 km. Obavljena je dopuna i rekonstrukcija kanalske mreže. Komasacija je koštala tadašnjih 954,2 milijuna dinara, od čega su sudionici pokrivali 870,000.000 dinara, tj. po jutru 211.610 dinara. Mogli su plaćati odjednom ili na šest godina uz kamatu od 65 posto godišnje. Bilo je to, naime, u jeku inflacije; u selu kažu da su najbolje prošli oni što su se odlučili na otplatu pa se u šali kaže da ih je komasacija koštala jedno prase… Rezultat okrupnjavanja parcela, uz uređenje kanala i dr.: do tada 4.906 katastarskih čestica, a nakon 2.156. Društveni sektor imao je 1.659, a nakon komasacije 2.015 jutara.
Levanjska: Jedna čestica, a pedeset (su)vlasnika!
– PIK je nekada davno počeo provoditi nekakvo okrupnjavanje zemlje, to je sve ostalo i sada je napravljena velika zbrka jer je izvršio neke zamjene zemlje, a što nikada nije proveo do kraja, pa ispada da se ljudi vode na dva mjesta. Komasaciju svakako treba provesti; dosta su poremećene granice zemljišta, pogotovo u našim, brdskim općinama. Ovih godina naša općina u suradnji s DORH-om rješavala je te pikovske granice zemlje i tako dosta pomogla ljudima. Ima dosta čestica s puno suvlasnika – po 50 vlasnika na jednoj čestici, i živih i mrtvih, na svim stranama svijeta. I to je vrlo teško rješavati. Teško nam je rješavati i imovinskopravne odnose za ceste pa je komasacija dobro došla i za njih, za poljske putove - ističe Slavko Tidlačka.
Od 1862. do 1991.
u Hrvatskoj je okrupnjeno samo 800.000 hektara