Novosti
OBOJICA PAPA KOJI ĆE BITI KANONIZIRANI BILI SU U SLAVONIJI

Otkriće u arhivu: Ivan XXIII. Đakovo je posjetio kao kardinal Roncalli 17. 11. 1927.
Objavljeno 23. travnja, 2014.
Zapise o važnom događaju je pronašla Ankica Landeka, diplomirani teolog i knjižničar

Vezani članci

ĐAKOVČANI SE S RADOŠĆU PRISJEĆAJU POHODA SVETOG OCA SRCU SLAVONIJE

Papa Ivan Pavao II. mahnuo šokačkim šeširom - slika koja je obišla cijeli svijet

Koju god turističku brošuru otvorio, a u kojoj se spominje Đakovo, grad u srcu Slavonije, čitatelj će pronaći zapis o katedrali koju je, ponosno ističu Đakovčani, papa Ivan XXIII. nazvao “najljepšom crkvom između Venecije i Carigrada”.

Kako bi to znao, a da je nije izbliza vidio? Ime tog pape zajedno s Ivanom Pavlom II. spominje se ovih dana u iščekivanju kanonizacije upravo na dan Milosrdnog Isusa, 27. travnja. Zanimljivo je da su i jedan i drugi papa, dva u narodu omiljena Ivana, posjetili malo Đakovo. Nije to tajna za Ivana Pavla II., koji je 7. lipnja 2003. godine šokačkim šeširom s platoa ispred katedrale mahnuo cijelom svijetu, no dosad jest bila za Ivana XXIII., koji je Đakovo posjetio 17. studenog 1927. godine, u ono vrijeme, kao msgr. Roncalli, apostolski delegat u Bugarskoj. Zapise o tome ovih je dana u “dubokom” i vrijednom arhivu Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice pronašla Ankica Landeka, diplomirani teolog i knjižničar.

- Najprije sam taj podatak pronašla u okružnicama i obavijestima. Kada je Ivan XXIII. 1958. godine proglašen papom, službeni časopis donosi vijest o tome kako je on posjetio Đakovo 17. studenoga 1927. godine. Vijest bi bilo nemoguće pronaći u Glasniku jer on donosi sadržaj, međutim, nema popisa imena osoba. Kada sam taj podatak pronašla u Okružnicama iz 1958. godine, onda sam se vratila u 1927. u Glasnik i našla podatke - kaže Ankica Landeka.

Dodaje i kako u spisima stoji da je Ivan XXIII, tada kao kardinal, Đakovo posjetio s Antunom Prešernom.

- Kolega iz Arhiva je pronašao potpis Prešerna koji je služio misu u katedrali dan poslije, 18. studenoga 1927. godine, no nažalost nema potpisa Ivana XXIII. Da ga je kojim slučajem ostavio, bio bi to raritet - dodaje Ankica Landeka. Ističe i kako u okružnicama stoji da je kardinal Roncalli pohvalio đakovačku katedralu. Zavirili smo i sami u požutjele papire. U Glasniku biskupija Bosanske i Srijemske, broj 22., od 30. studenoga 1927., tako se navodi kako su Đakovo posjetili “odlični gosti”, te se navode kardinala Roncallia i u njegovoj pratnji provincijala A. Prešerna. Zanimljiv je i tekst u Okružnicama i obavijestima iz 1958. gdje se navodi da je kardinal Roncalli posjetio katedralu i sjemenište, “gdje su ga klerici najsrdačnije pozdravili na usta svog rektora, msgr. dr. Franje Hermana. Ivan XXIII., tada msgr. Roncalli, vrlo se pohvalno izrazio o našoj katedrali”, navodi se u Okružnicama. Slijedi odlomak naslovljen “Proslava izbora Ivana XXIII. u Đakovu”, u kome stoji kako je na prvi glas Radio Vatikana 28. listopada, da je Kardinalski kolegij treći dan Konklava izabrao za papu Ivana XXIII., ta vijest na listopadskim pobožnostima, koja se baš u to vrijeme održavala, s propovjedaonice objavljena prisutnim vjernicima. “Dabome, da su i sva zvona naše katedrale objavila odmah ovu radost cijelom Đakovu”, navodi se u tekstu. Iako se i do sada znalo da je papa Ivan XXIII. posjetio Đakovo, nije se navodio točan datum, ni prigoda. Sada je i to poznato.

Maja MUŠKIĆ
OD 15. STOLJEĆA NAOVAMO

U vrijednom arhivu, odnosno zatvorenom spremištu knjižnice, više je od 100.000 knjiga i oko 30.000 časopisa. Najstarije knjige su, kaže Ankica Landeka, inkunabule iz 15. stoljeća. Zavirili smo u jednu od vitrina u kojoj su knjige iz 17. stoljeća, požutjeli papir crvenih rubova čuvaju drvene “korice”.

Proljeće u Crkvi

Za skoru kanonizaciju dvojice papa, Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., nadbiskup đakovačko-osječki, mons. Đuro Hranić kaže kako je to velika radost za cijelu Crkvu. “Iako se shvaćao kao papa prijelaza, Ivan XXIII. pokazao se kao proljeće u Crkvi. Taj je starac imao hrabrosti otvoriti vrata i prozore Crkve da bi, kako je rekao, došlo svježega zraka jer se kroz povijest nakupilo puno toga što nije toliko važno za život Crkve. Imao je hrabrosti i sazvao 2. vatikanski koncil, on je doista otac suvremene Crkve i promjena koje su se od 2. vatikanskog sabora naovamo događale u Crkvi”, kazao je nadbiskup Hranić.