Nakon neuspjelog prošlogodšnjeg pokušaja, u Hrvatskoj su odnedavno pokrenute aktivnosti koje bi dugoročno, za nekih godinu dana, trebale iznjedriti konačnu promjenu Hrvatskog ustava.
To je prije dva tjedna obznanio predsjednik RH Ivo Josipović, koji je inicijativu i pokrenuo. Time je potvrdio ono što je i najavio uoči Nove godine, kada je propala nabrzinu smišljena inicijativa vladajućih, kojom se željelo promijeniti Ustav na način da se ukine zastara za sva teška ubojstva.
Taj neuspjeli pokušaj ustavnih promjena bio je prije svega motiviran slučajem “lex Perković”, koji je tih dana punio medije. No, dogovora ipak nije bilo, iako se nakratko činilo da je potrebna dvotrećinska većina ipak stvorena. HDSSB, na koji su u jednom trenutku računali, zbog dvojbi i nejasnoća u Nacrtu promjena Ustava tražio je dodatnu raspravu te organizirao i okrugli stol o toj temi. Josip Perković potom je izručen Njemačkoj i bez ukidanja zastare, te su vladajući svoja obećanja kako se promjene Ustava samo nakratko odgađaju, izgleda ostavili po strani.
SVAKODNEVNI GAFOVI
Josipović svoj projekt pak nije zaboravio te je imenovao i sedmeročlano stručno povjerenstvo za ustavne promjene koje čine profesori ustavnog prava s različitih hrvatskih fakulteta, ali i različitih svjetonazora. Među njima je i poznati osječki ustavnopravni stručnjak - Zvonimir Lauc, a tu su i Arsen Bačić, Petar Bačić, Sanja Barić, Robert Podolnjak, Branko Smerdel te Đorđe Gardašević. Iako nerado govori o tome dok sve ne poprimi konkretnije obrise, Lauc nam je potvrdio da je to Povjerenstvo formirano s namjerom da ustavne promjene budu cjelovite, a ako to ne bude posve moguće, onda da to bar budu značajnije promjene. Kaže kako zasad još dogovaraju metodologiju i način rada. “Zato ne bih ništa unaprijed konkretnije govorio. To su široko postavljena pitanja u koja bi se uključivali različiti načini razmišljanja, prema afinitetima i istraživanjima, odnosno specijalizaciji pojedinaca. No, praktički sve to mora valorizirati tim kao takav”, ističe prof. dr. Lauc.
Dodaje i kako je pitanje ustavnih promjena postalo gotovo svakodnevno, te da smo zaista u posljednje vrijeme svjedoci skoro svakodnevnih, kako kaže, gafova, koji se tiču ustavnog promišljanja, djelovanja i funkcioniranja.
- Već to govori da je tu nešto nejasno i nedorečeno, što bi u svakom slučaju trebalo bar izanalizirati. A ta analiza mora biti timska i ne samo ustavnopravna nego treba biti uključen i širi krug ljudi. Jasno, Ustav nije samo pravni dokument nego je njegova izmjena jedan ozbiljan društveni i politički projekt, pa sukladno tome i razmišljamo, da se to radi kroz širi krug ljudi koji bi bio uključen - rekao nam je Lauc.
Osnovne konture budućeg Ustava bi na nizu radnih okruglih stolova trebali formirati članovi Povjerenstva, a uspostavljeni su kontakti i sa strankama, te stručnim pojedincima (od povjesničara do ekologa), koji svojim znanjem i interesom za pojedina područja mogu dati doprinos. Kako je rekla Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, radit će se sveobuhvatni prijedlozi za nužnu reviziju ustavnog teksta, i sa strane ljudskih prava, i sa strane ustrojstva vlasti.
UGROŽENA VRSTA
Prof. dr. Branko Smerdel, jedan od najvećih hrvatskih autoriteta za ustavno pravo, uvjeren je da će ustavne promjene dovesti do jačanja pravne države. “Ako bi ustavne promjene predložene na temelju stručnog elaborata pridonijele Josipovićevoj predsjedničkoj kampanji, ja bih bio iskreno zadovoljan. To bi značilo da je hrvatsko građanstvo prepoznalo kako je najbolje živjeti u uređenoj državi, u kojoj se strogo poštuje Ustav”, rekao je nedavno za Slobodnu Dalmaciju Smerdel, koji smatra da političari slabo razumiju stajališta akademskih stručnjaka, ljudi koji su spremni svoje znanje ponuditi za opće dobro, pa su, kaže, pravi ustavni stručnjaci postali ugrožena vrsta. On je sudjelovao u pisanju Ustava 1990. i ustavnih promjena 2000. i 2010. godine. “Isključili su me 2013., ali sam ipak javno upozorio na katastrofalnu stručnu nedorađenost paketa promjena, koji bi što prije trebalo ukloniti s dnevnog reda Sabora”, zaključuje Smerdel.
Kako nam je pak rekao Josip Salapić, predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a u Saboru, stranke koja je bila jedna od najangažiranijih u priči o promjenama Ustava, dosad su imali samo neslužbene kontakte u svezi s inicijativom za pokretanje ustavnih promjena. “Klub zastupnika HDSSB-a razgovarat će o svim temama koje su važne za budućnost RH - za nas je to prije svega teritorijalni preustroj, ukidanje županija i uvođenje regija, znači jedan europski štih u Ustavu koji po nama treba unijeti. To uključuje i raspravu općenito o ustrojstvu javne uprave i lokalne samouprave te broju općina i gradova, zapravo sve vezano uz preustroj. Osim toga, imamo i pitanje referenduma te ovlasti vlade u odnosu na Sabor. O svemu tome treba razgovarati. Nama su važne ključne strukturne reforme, kroz ovaj prvi korak - teritorijalni preustroj, naglašava Salapić.
Obrazlažući inicijativu, predsjednik Josipović ističe da je, nakon više od 20 godina dinamičnog razvoja i promjena u društvu, prvotni ustavni okvir postao anakron te da nam treba projekt koji bi ponudio novi temeljni državni dokument. Te temeljite promjene bi se, prema dosad objavljenome, trebale prije svega odnositi na izmjenu izbornog sustava, ustavni nadzor unutarstranačke demokracije, jačanje pozicije Vlade pri upravljanju državnom imovinom, uvođenje regionalizacije, izbor ustavnih sudaca, uređenje pitanja referenduma i jačanje ljudskih prava.
ŠEKS PROTIV, MILANOVIĆ DVOJI
Za uspjeh toga projekta bitno je naravno i što misle najjače stranke, a HDZ-ov Vladimir Šeks, koji je pisao sadašnji Ustav, zasad je posve protiv i tvrdi da se Josipović Ustavom koristi za vlastitu predsjedničku kampanju. Slično misli i njegov stranački šef Tomislav Karamarko, koji je na to pitanje odgovorio “uopće neću o tome razmišljati dok se ne počnu rješavati gospodarski problemi”. A i premijer Zoran Milanović se prema tom projektu zasad drži rezervirano. Protiv Josipovićeve inicijative ništa izgleda nema HNS, ili bar njihov zastupnik Goran Beus Richembergh.
“Čini mi se da za državu ni Ustav nije dobro kada se stvaraju te vrste konkurentskih inicijativa”, prokomentirao je pak Josipovićevu inicijativu SDSS-ovac Milorad Pupovac, upozoravajući da je još nezavršena već spomenuta inicijativa za promjene Ustava, pokrenuta od Vlade i Sabora. To ocjenjuje neobičnim, dodajući kako to ostavlja dojam natjecanja oko ustavnih inicijativa, što po njemu ne mora biti nužno dobro i stvarati dobru sliku o stanju u državi i odnosu institucija.
Pojavila su se i tumačenja da je Josipović inicijativu u zadnjoj godini mandata pokrenuo upravo zbog izbora i želje za reizborom, što ima smisla, no on odgovara kako nema žurbe. “Nije planirano na horuk za mjesec dana načiniti nešto novo. Riječ je o studioznom radu. Očekujem da to neće trajati manje od godinu dana, do kraja mog mandata, i volio bih da on rezultira prijedlogom novog teksta Ustava koji će proći sve one testove koje takav prijedlog mora proći. Prvo kroz raspravu, da vidimo ako takav prijedlog ima podršku, a onda ako ima, predsjednik kao ovlašteni predlagatelj Ustava, ako budem ponovno izabran, bit ću to ja, ako ne, bit će to netko drugi, i ako mu se svidi, može Saboru predložiti novi Ustav”, istaknuo je predstavljajući početkom mjeseca svoju inicijativu.
ZVONIMIR LAUC
Hvala Bogu što prošli pokušaj promjene Ustava nije uspio
O neuspjelom pokušaju promjene Ustava uoči Nove godine dr. Lauc kaže kako je očito i politika prepoznala da tu treba nešto učiniti, ali se nezgrapno ponašala i nije pronašla način kako to prevladati, i to ne samo forme radi jer nisu mogli doći do podrške dvije trećine zastupnika. “Ja kažem hvala Bogu što te ustavne promjene nisu provedene jer bi Hrvatska time upala u tzv. ustavni konflikt. Nime, tu je bilo i rješenja koja padaju pod monitoring europskog načina ustavno-pravnog rezoniranja. To je, primjerice, bio slučaj i s Mađarskom i Rumunjskom. Tako da je dobro da to nije učinjeno”, ističe Lauc.
OKO USTAVA I ŠIRE
I HDSSB za strukturne reforme
“Inicijativa predsjednika nije zakasnjela. Vidjet ćemo koliko će taj proces ustavnih promjena trajati, ali mi nikada o tome nismo odbijali razgovor, pa će tako biti i ovaj put, bez obzira na to podržavamo li sve prijedloge”, rekao nam je Salapić, dodajući kako je predsjednik ovlašteni predlagatelj ustavnih promjena, kao što je to i Sabor. On ističe kako HDSSB smatra da je vrijeme da se u Hrvatskoj pokrenu strukturne reforme kada su u pitanju formalno-pravne promjene Ustava, pa i šire. Također smatra da je za neka ključna pitanja svakako potrebno tražiti konsenzus svih stranaka u Saboru.
JEDAN OD KRAĆIH
Dosad mijenjan četiri puta
Ustav RH opći je pravni akt s najvišom pravnom snagom u Hrvatskoj, u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi. Donio ga je Sabor prije nešto više od 23 godine, 22. prosinca 1990. godine, pa ga nazivaju i Božićnim ustavom. Prema broju članaka i duljini teksta pripada u kraće europske ustave. Izvorni tekst Ustava imao je 142 članka u IX dijelova. Mijenjan je čak četiri puta. Prva izmjena Ustava dogodila se 18. prosinca 1997. Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava RH. Važna revizija dogodila se i 9. studenoga 2000. godine. Nove izmjene uslijedile su u ožujku 2001., nakon čega je objavljen pročišćeni tekst Ustava te manje ispravke. Posljednji put je mijenjan 11. prosinca 2013. amandmanom na članak 61. kojim je određeno da je brak životna zajednica muškarca i žene.
MATO PALIĆ:
Ustav je puno više od dvotrećinske većine u Saboru
- Riječ je o pravilnom pristupu jer podrazumijeva dovoljno dugo razdoblje i aktivnu ulogu stručnjaka, kao i uključivanje političkih aktera i javnosti. Upravo to se pokazalo kao bitan nedostatak u izradi Nacrta promjene Ustava RH koji je još uvijek u proceduri s neizvjesnom sudbinom. Treba razlučiti i je li cilj cjelovita ili djelomična promjena Ustava i koji bi razlozi to opravdavali. Ako se ide u cjelovitu promjenu, treba imati u vidu da Ustav treba predstavljati stabilan okvir političkih procesa kojim se uspostavlja čitava institucionalna infrastruktura. Pronalaženje prave mjere između stabilnosti i elastičnosti ustava nije jednostavno, a nedvojbeno je da postoji potreba za promjenama. To se svakako odnosi na lokalnu i regionalnu samoupravu, hijerarhiju pravnih normi i pitanja vezanih uz Ustavni sud, ističe Mato Palić, docent na Katedri ustavnih i političkih znanosti osječkog Pravnog fakulteta i potpredsjednik Nacionalnog foruma. Kaže da je značajno i kako će na sadržaj promjena gledati vladajući, ali i saborska manjina. “Bitno je da ustavna reforma ne bude rezultat samo političkih kalkulacija i trgovine između stranaka jer je Ustav puno više od dvotrećinske većine u Saboru. Odabir određenih rješenja svakako treba biti izraz jačanja demokracije, poboljšavanja procedura u odlučivanju kao i prilagodbe političkim, ekonomskim i socijalnim promjenama i jačanju temeljnih prava”, kaže Palić.