Raslojavanje u hrvatskom društvu, odnosno sve veći jaz između malobrojno prebogatih i većine siromašnih, jer srednjega sloja gotovo da i nema, a i ono što je od njega ostalo kreće prema dolje, možemo oslikati i aktulanim trenutkom.
Vrijeme je Uskrsa, najvećeg katoličkog blagdana, koji osim posvećenja vjeri, podrazumijeva i neizbježni konzumerizam. Tako smo ovih dana saznali da će se za Uskrs u Hrvatskoj prodati čak 30 milijuna jaja! Brojka zvuči impozantno, ali kada se to podijeli po broju stanovnika, i nije nešto. Proizlazi da će svaki građanin tih dana pojesti sedam jaja. Uskrsno jaje, taj simbol života i novoga rađanja, valjda bi stoga trebalo značiti i trenutak blagostanja. Možda, nažalost, u nekim egzotičnim, ali i siromašnijim državama, u čijem se društvu našla i Hrvatska. Jer najnovije istraživanje uglednog britanskog časopisa The Economist, Hrvatsku je svrstalo među deset najgorih ekonomija u 2014. godini, što pokazuje da će nesposobnost Vlade u rješavanju ekonomskih pitanja ostaviti trajne posljedice. Zbog promašene ekonomske i fiskalne politike, našli smo se u društvu Cipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venezuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa. Ne treba govoriti da smo i na samom europskom dnu. I to bez obzira na to što je Hrvatska ušla u Europsku uniju, što je navodno trebao biti spas.
Daljnje siromaštvo nam stoga ne gine. Pa osim što se jaja prebrojavaju u silnim milijunima, o šunki se ipak stidljivije govori jer nje će se prodati 1100 tona, što je tek 25 dekagrama po glavi. A kako si mnogi ni to neće moći priuštiti, proizlazi da će se samo manji broj prejedati. I to je ta hrvatska stvarnost, od koje je i u ovome blagdanskom trenutku teško pobjeći, ma kako je god uljepšavali premijer Zoran Milanović ili njegova zamjenica Vesna Pusić.
MA, JE LI MOGUĆE?
Nakon Uskrsa, bit će još malo besplatnog graha za 1. svibnja, a onda opet slijedi otrežnjenje. Zato krenimo “ozbiljnije” i suočimo se s tragičnošću - omjerom manjine bogatih i većine siromašnih ili pitanjem kako doista većina građana živi, bolje rečeno preživljava.
“Ma, je li to moguće? Hrvatska ima najviše milijunaša u regiji!” vrištali su mediji u veljači ove godine. Naime, prema podacima komunikacijske tvrtke Wealth-X objavljeno je da imamo čak 280 multimilijunaša te zauzimamo 23. mjesto na europskom kontinentu. Ta je brojka premašila čak i Tuđmanov plan o 200 bogatih obitelji, koje su pretpostavimo trebale biti i zamašnjak svekolikog gospodarskog razvoja, ali to se, čemu i svjedočimo, nije dogodilo. I dok se o bogatima puno doznaje, od teme siromaštva kao da zaziremo. A više od trećine stanovništva ove zemlje životari, dok su dvije trećine na rubu, i još dugo neće živjeti bolje, štoviše loše brojke će se i povećavati. No, siromaštvo valjda nekima nije mjerljivo, iako doista jest. Političkim elitama kojima je to omražena tema, bilo bi pak dovoljno samo pogledati kroz prozor, i bar jednom vidjeti nekoga, od cijele vojske sebi sličnih, kako kopa po kontejnerima u potrazi za koricom kruha, a ako je malo sreće i kojim komadom natrulog povrća ili voća, te spasonosnim plastičnih boca.
Da, društveno raslojavanje u Hrvatskoj vidimo, ali o njemu službeno ne znamo gotovo ništa, prije dva je mjeseca pisao i ugledni portal Banka.hr, navodeći da nitko u ovom trenutku u Hrvatskoj sustavno i trajno ne istražuje ekonomske nejednakosti, nego nas i na taj problem moraju upozoravati stranci, poput Mamti Murphy, direktorice Svjetske banke za istočnu Europu. U ovom trenutku ni jednom istraživaču to nije glavna tema, a ni jedan ekonomski fakultet nema kolegij o nejednakosti kako bi ipak nešto znali o ekonomskim nejednakostima u Hrvatskoj početkom 2014. godine, navodi portal.
Ipak, da se društvo raslojilo na 200 ljudi više klase, 1,1 milijun srednje klase i 3 milijuna niže klase, što je uglavnom posljedica neoliberalne ekonomije koja kao glavnu posljedicu ima socijalno raslojavanje, ustvrdio je još 2012. Dragomir Sundać, profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.
SVE JE VIŠE I GLADNE DJECE
Očita nesposobnost bivše i sadašnje vlasti da zemlju izvuče iz gliba siromaštva i besperspektivnosti najviše se, kako to već biva, prelama preko leđa građana. Naime, hrvatsko društvo samo se nastavlja nezaustavljivo dijeliti. Iako ova podjela ima svjetski predznak, s obzirom na noviju povijest Hrvatske ona u nas ima i puno dramatičnije posljedice. Svakako, jedna od dramatičnijih je i što Hrvatska ostaje bez svoje srednje klase. Sociolog Zoran Malenica s Pravnog fakulteta u Splitu smatra da bi očekivani odgovor na pitanje “postoji li u Hrvatskoj još uvijek srednja klasa” bio da je ona - nestala.
I pri jednoj od novijih analiza podataka koji daju sliku socijalne strukture u RH došlo se do četiri velike skupine koje su u najvećem riziku od siromaštva. To su djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposleni i osobe s invaliditetom. Hrvatska potvrđuje europsko iskustvo da su djeca među prvima žrtve ekonomske krize. Početkom 2011. godine u Hrvatskoj je u siromaštvu živjelo 36.538 djece, a danas ih je više od 40.000, što znači da je njihov broj u samo dvije godine rastao za 10 posto, pokazuju podaci sustava socijalne skrbi. Riječ je o djeci koja ovise o socijalnoj pomoći jer ih roditelji svojim primanjima ne mogu samostalno uzdržavati.
Ravnatelji osnovnih škola u Hrvatskoj šokirani su činjenicom da im djeca dolaze u školu - gladna. Zbog toga kradu hranu drugim učenicima. Osim što je sve više gladne djece, povećao se i broj roditelja koji su prestali plaćati račune za prehranu djece jer nemaju odakle namiriti te troškove. Stanje je uistinu teško.
- U našoj školi imamo nekoliko djece koja redovito na nastavu dolaze gladna. Znamo koja su to djeca i nekoliko smo im puta nudili obrok koji odbijaju jer ih je sram priznati da su gladna, a poslije u blagovaonici uzmu hranu slabijim učenicima i pojedu taj obrok. Kradu hranu jer su gladna, a ne čine to iz obijesti, govori profesorica jedne zagrebačke osnovne škole.
Ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić na to je kazala da treba vidjeti što je uzrok da djeca u školu dolaze gladna, je li to posljedica uistinu lošeg socijalnog statusa roditelja ili je riječ o nebrizi. Napomenula je i da je zakon omogućio centrima da izravno školama uplaćuju topli obrok za djecu čiji roditelji socijalnu pomoć koriste za nešto drugo. “Osjetljiva” ministrica je također dodala da ima i onih neodgovornih koji zapiju socijalnu naknadu ili kupuju markiranu odjeću, nastojeći relativizirati te dovesti u sumnju čak i tu najcrnju točku hrvatske stvarnosti. Dalje se nema više što dodati.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
PAPA FRANJO
Skandalozna je razlika između bogatih i siromašnih!
Na svjetskoj razini vidimo skandaloznu razliku između obilja bogatih i izrazite oskudice siromašnih, kazao je papa Franjo u svojoj poruci u povodu ovogodišnjeg Dana svjetskih komunikacija Katoličke crkve. Papa Franjo koristi svaku priliku kako bi upozorio na položaj siromašnih u svijetu od kada je preuzeo mjesto poglavara Katoličke crkve nakon što se dobrovoljno mjesta odrekao Benedikt XVI. "U našem svijetu postoje mnogi oblici isključivanja, marginalizacije i siromaštva te sukoba nastalih kombinacijom ekonomskih, političkih, ideoloških i, nažalost, religijskih motiva", poručio je Papa te dodao kako mediji mogu pomoći ljudima da se osjećaju bliskijima s drugima, stvarati osjećaj jedinstva obitelji čovječanstva, što zauzvrat može inspirirati solidarnost i poduzimanje ozbiljnih napora kako bi se osigurao dostojanstveniji život za sve.
VELIKO POGORŠANJE
Trećina stanovništva smatra se siromašnim
Svaki deseti stanovnik nema odgovarajuće grijanje
Dvije trećine stanovništva ne može platiti jedan tjedan godišnjeg odmora
37 posto građana koji nemaju osnovnu školu su siromašni
6 posto građana s fakultetom nalazi se među siromašnima
15 posto živi u teškoj materijalnoj oskudici
16 posto građana sa srednjom školom su siromašni
16 posto građana nema novca za meso ili ribu dva puta tjedno
67 posto ne može platiti neočekivani financijski trošak
28 posto kasni s plaćanjem režija.
(Aktualani podatci za Hrvatsku)
Objavljeno je da imamo čak 280 multimilijunaša te zauzimamo 23. mjesto na europskom kontinentu...