Objavljeno 18. travnja, 2014.
Nekada su ih opisivali kao brutalna, pogrbljena bića koja rokću i stenju, no danas je poznato da su neandertalci (latinski: Homo sapiens neanderthalensis) imali mozak velik kao naš i svoju prepoznatljivu kulturu.
Pokapali su mrtve, liječili bolesne i supostojali s našim pretcima u Europi tisućama godina prije nego su izumrli, a današnji čovjek počeo se širiti diljem kontinenta.
Mnogo je pogrešnih mitova o neandertalcima. Dugo se vjerovalo da nisu mogli govoriti kao ljudi nego samo proizvoditi zvuk u grlu, no 1983. znanstvenici su u pećini u Izraelu pronašli podjezičnu kost (lat. os hyoideum), inače, dio glasovnog mehanizma, identičnu onoj današnjeg čovjeka.
Slijepa ulica
Nedavne studije DNK otkrile su da su neandertalci zasebna evolucijska linija, zpravo slijepa ulica, jer su svi izumrli prije približno 30.000 godina. Izumiranje je najvjerojatnije izazvano nešto nižom stopom nataliteta i većom stopom smrtnosti, u kombinaciji s nestabilnom klimom.
Nema apsolutno nikakvog razloga za vjerovanje da su neandertalci bili dlakaviji od nas. Računalni modeli pokazuju da bi višak dlaka neandertalaca prouzročio prekomjerno znojenje pa bi umro od smrzavanja.
Nalik nama
Neandertalci su imali visokorazvijene alate i oružje - poput koplja za ubijanje mamuta i kameno oruđe. Mislilo se da su koristili alate musterijanske kulture, koji su često bili proizvedeni mekim čekićima od kosti, rogova ili drveta, a ne od kamena. Mnogi od tih alata bili su vrlo oštri. To je također dobar dokaz da su koristili mnogo drveta, a takvi su predmeti teško mogli biti očuvani sve do danas.
Do vjerovanja da su imali savijena koljena dovelo je jedno nesretno otkriće s početka 20. st., kada je pronađen kostur osobe oboljele od artritisa. Neandertalci su hodali uspravno kao mi i bili su 12 do 14 cm niži.
Nisu bili divljaci. Mnogo je dokaza koji pokazuju da su brinuli za bolesne i stare u svojim zajednicama. Neki fosilni dokazi pokazuju potencijalne i za život opasne ozljede koje su potpuno zarasle, što znači da je o onom tko je pretrpio ozljede brinuo drugi član skupine. Postoje i dokazi (fosilizirana glazbala) da su uživali u glazbi.
Koristimo jedan termin za sve neandertalce, jer mislimo o njima kao skupini koja ima iste osobine, no vrlo je vjerojatno da je među njima bilo različitih kulturnih identiteta, slično kao danas. Usput, da ne bude zabune s latinskim nazivom za neandertalce, današnji se čovjek u biologiji naziva - Homo sapiens sapiens. Gledano genetski, neandertalci su bili naši bliski rođaci. Nedavna studija utvrdila je da su vjerojatno postojale tri rasne skupine unutar populacije neandertalaca: jedna u zapadnoj Europi, drugi na južnom području i treća u zapadnoj Aziji.
Zabluda da su izgledali poput majmuna proizišla je iz činjenice da su se rekonstrukcije radile uglavnom iz kostura oboljelih od artritisa. Godine 1983. Jay Matternes, forenzički umjetnik, izveo je rekonstrukciju rezultat koje jasno pokazuje da su neandertalci izgledali vrlo nalik nama. N.Vekić
SPRETNI GRADITELJI
Tvrdnja da su živjeli u špiljama djelomice je točna – neki jesu (stoga i naziv 'pećinski ljudi'), no mnogi su živjeli u kolibama. Zimski su im domovi bile kolibe pažljivo sagrađene od grana i mamutovih kostiju, prekrivene životinjskom kožom. Trajale su godinama, jer su duboko u tlu iskopali rupu i u nju stavili stupove, oko kojih su čvrsto životinjskim crijevima vezali građu. Topla su krzna položili preko strukture i čvrsto ih ušili. Stabilnost kolibe postizali su slaganjem velikog kamenja u podnožju.
Imali su visokorazvijene alate i oružje - poput koplja za ubijanje mamuta i kameno oruđe
30.000
neandertalci su izumrli prije toliko godina