Naglim rastom javnog duga posljednjih nekoliko godina hrvatska je država osjetno podigla i prosječno zaduženje svakog svog građanina, uključujući i tek rođene bebe.

Svatko od nas je tako, zaslugom države u kojoj živimo, danas prosječno dužan čak 51.023 kune, s tendencijom daljnjega rasta. Kada bismo tome pridodali i vrijednost državnih garancija i jamstava, taj se iznos penje i na 63.511 kuna. Riječ je, znači, o iznosima koji nemaju nikakve veze s ukupnim vanjskim dugom naše zemlje (približno 401,37 milijardi kuna), koji uključuje i privatne dugove korporacija, kompanija i banaka, nego je tu riječ o isključivo o zaduženjima države koja su samo na “leđima građana”.

- Javni dug je nešto što svi mi moramo vratiti ili refinancirati, pokušava nam pojednostaviti i približiti taj pojam hrvatski ekonomski analitičar Velimir Šonje. “I to je na neki način doista naš dug, a u vanjskom ima svega i recimo da veći dio toga nije kolektivni dug, nego privatni. A sadašnja razina našeg javnog duga, koji je prešao 67 posto BDP-a, za zemlju na razini razvoja Hrvatske odavno je ne samo zabrinjavajuća, nego nam 'svijetli crveno'. Ta razina duga već duže vrijeme guši naš gospodarski rast i predstavlja smetnju normalnom razvoju ekonomije”, ističe Šonje, dodajući kako će ove godine javni dug rasti nešto sporije nego lani zato što je Hrvatska u okviru procedure prekomjernog deficita Europske unije.

Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, iznos pojedinačnog duga po glavi građana čak naizgled i ne ispadne tako velik, s obzirom na to da većina hrvatskih građana ima daleko veća dugovanja. No, dodaje i kako je taj problem, naravno, složeniji, jer se ne vidi izlaz iz toga duga, ne vidi se - spas.

- S ovakvom politikom i ovakvom vlasti sasvim je sigurno da će se ta kriza još više produbljivati. Jer ne bi bio problem takvog duga od 51 tisuće kuna po građaninu, i tu je zapravo ključni detalj, kada bi postojali izvori sredstava iz kojih će se to vraćati. Kao što, kada građani pojedinačno dignu kredite, imaju prihode iz kojih te kredite vraćaju. Takva je situacija i ovdje, no tu je dug visok, a prihod iz kojega se to vraća izrazito je mali. I tu je glavna odgovornost na vlastima, ne samo na ovim sadašnjim nego i na onima prije njih. Međutim, ova je vlast rekla da zna izlaz, koji za nas više nije na Šentilju, jer smo sada dio EU, i da ima ljude koji će zemlju i građane izvući iz krize. Na kraju se pokazalo da ova vlast to ne zna i da je izvarala građane te da bi zapravo zbog toga morala i otići, jer nema rješenja - ističe Sever.

Problem je što promjena vlasti, kako smo to dosad već jako dobro naučili, ne znači ujedno i da se automatski nešto za građane mijenja nabolje. Oni i dalje nastavljaju živjeti, ali sa sve nižim standardom, vjerojatno i neznajući točan iznos (219,4 milijarde kuna) za koji su nas političari dosad zadužili.