Nikada ne bih otišao iz Osijeka da mi je bilo dopušteno saditi konoplju za proizvodnju ulja
Objavljeno 16. travnja, 2014.
Nikada ne bih otišao iz Osijeka da mi je bilo dopušteno saditi konoplju za proizvodnju ulja konoplje namijenjeno prehrani ljudi.
Cijelu priču oko sjetve konoplje država je toliko zakomplicirala da nisam imao izbora i odselio sam u Zagreb i to nakon što određenu sortu konoplje koju sam trebao nisam mogao nabaviti u Hrvatskoj pa sam imao planove konoplju sijati u okolici Dervente.
Pravila su se promijenila, ali u Slavoniji nisam imao kooperanta pa sam otišao u Zagreb. Priča je ovo Osječanina Ive Bačlije, brojnim sugrađanima dobro poznatog proizvođača ulja od konoplje, a čije su proizvode kupovale brojne generacije na osječkoj tržnici. No, Bačlija je bio primoran osječku adresu zamijeniti zagrebačkom, a kao stručnjak u sjetvi konoplje kaže kako oni koji se sjetvom bave, a nekolicina ih je sad i na osječkom području, nailaze na niz poteškoća.
- Ministarstvo poljoprivrede izdaje dozvole za sijanje konoplje koje kasne i po mjesec dana. Pokušao sam stupiti u kontakt s Editom Volar, načelnicom u Ministarstvu poljoprivrede i točno pet mjeseci čekao sam da dođem na red, a onda se ispostavilo na razgovoru s njom da možemo samo sijati konoplju, iskoristiti zrno za ulje, a sve ostalo moramo baciti. Mi smo ove godine dobili dozvole za sijanje, ali sa znatnim zakašnjenjem, a priroda ne pita i biološki termin sjetve mora se poštivati. Inače, za certificirano sjeme dobivamo dozvolu svake godine, a žao mi je što to nisam uspio u Osijeku gdje se svijest o potrebi uzgoja konoplje probudila tek ove godine - ispričao je Bačlija, dodajući da se sjeme konoplje sadi na području Vukovara, ali na manjim površinama. Odlazak u Zagreb i prodaja koja, izuzme li propuste Ministarstva, dobro napreduje, kaže, još je jedan znak da je u zapadnom dijelu Hrvatske lakše prosperirati nego na njezinu istoku. Ondje proizvodi proteine od konoplje, ulje od konoplje, dok brašno te iste biljke mora – baciti.
- Kruh proizveden od brašna konoplje u Sloveniji, Njemačkoj ili negdje drugdje, pravi je specijalitet i potpuno je zdrav. No, mi još uvijek brašno kupujemo i to ne po jeftinoj cijeni - kaže Bačlija, koji nije zaboravio Osijek pa svoje proizvode plasira na nekoliko mjesta u gradu.
Marija MIHELIĆ
Hrvatska razočarala Dance
Nedavno su danski investitori bili neugodno iznenađeni činjenicom da ni ponuda novca za uzgoj industrijske konoplje ovdje ne prolazi. Naime, u Hrvatskoj nisu dobili dozvolu za proizvodnju industrijske konoplje, a namjera im je bila početno ulaganje na minimalno 200 hektara zemlje, uz zaposlenje najmanje 20 osoba. Trenutačno je u Hrvatskoj dopuštena proizvodnja konoplje za proizvodnju ljudske ili životinjske hrane, odnosno približno 50 sorti Canabis sative, što danskim stručnjacima, dakako, nije dovoljno.