Blaženka Mičević: Do kraja ljeta imat ćemo „krvnu sliku“ svake katastarske čestice državne poljoprivredne zemlje
Objavljeno 16. travnja, 2014.
Agencija za poljoprivredno zemljište osnovana je 2009. godine u cilju što kvalitetnijeg upravljanja poljoprivrednim zemljištem kao vrijednim nacionalnim resursom na načelima održivog razvoja.
Agencija za tih pet godina još uvijek nije profunkcionirala u pravom smislu riječi, a u tom je razdoblju promijenjeno već tri ravnatelja, što je u javnosti stvorilo dosta negativnu sliku. S trenutnom aktualnom ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište, mr. Blaženkom Mičević razgovaramo o problemima s kojima se suočila te planovima kako što prije staviti u funkciju što više hektara.
Kakvu ste situaciju zatekli u Agenciji? Koji su najveći problemi s kojima se suočavate?
- Agencija je bila pod velikim pritiskom i struke i javnosti zbog raspisivanja javnih poziva za zakup. Najveći problemi pojavili su se upravo oko raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i u samoj organizaciji rada u Agenciji. Radimo na izmjeni poslovnih procesa unutar Agencije, informatizaciji poslovnih procesa i novoj organizaciji rada. Radimo i na izmjenama podzakonskih akata kako bismo olakšali raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Nakupljene probleme rješavamo svaki dan i mislim da se prvi rezultati novog načina rada već vide.
Koliko ima zaposlenih u Agenciji za poljoprivredno zemljište?
- Agencija trenutno ima 40 zaposlenih i radi punom parom. Nadam se da će naši dobri rezultati popraviti negativnu percepciju ove agencije u javnosti. Imamo usvojen plan rada i jasno zacrtane ciljeve koje ćemo izvršiti do kraja 2014. godine
Dvije vrste podataka o zemlji
Koliko uopće Hrvatska ima državne poljoprivredne zemlje?
Agencija trenutno ima dvije vrste podataka kojima se služi dok ne uspostavimo bazu podataka državnog poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima Programa raspolaganja što su JLS bile dužne dostavljati prema starom zakonu o poljoprivrednom zemljištu imamo oko 550.000,00 ha državnog poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku imamo oko 890.000,00 ha državnog poljoprivrednog zemljišta. Na prikupljanju podataka sada intenzivno radimo i točan podatak imat ćemo do ljeta. S obzirom na to da se prvi put uspostavlja baza podataka svog državnog poljoprivrednog zemljišta, podatke ćemo naravno objaviti javnosti.
Država je prije deset godina započela provedbu programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Je li taj posao uopće završen s obzirom na to da se priča da navodno jedan dio općina još nije ni napravio program.
- Programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem nije dostavilo 75 jedinica lokalne samouprave. Zbog toga ne možemo sa sigurnošću reći koliko imamo državnog poljoprivrednog zemljišta jer nam ti podaci nedostaju kako bismo imali punu sliku o zemljištu. Smatram da nikada nije bilo dovoljno volje ni želje, niti zakonskih instrumenata, kako bi se jedinice lokalne samouprave natjeralo da te podatke dostave. Sada je situacija malo drugačija i Zakon o poljoprivrednom zemljištu nam omogućava da do tih podataka dođemo i jedinice lokalne samouprave su nam to dužne dostaviti. Ako jedinice lokalne samouprave ne budu htjele surađivati, postoje zakonske odredbe koje i taj dio rješavaju. Što se mene tiče, Zakon o poljoprivrednom zemljištu je vrlo jasan.
Poljoprivrednici stalno zovu
Najavili ste nedavno u Osijeku da ćete do kraja lipnja uspostaviti preglednik zemljišta. Što će to zapravo značiti?
- Uspostava informacijskog sustava je u punom jeku. Do kraja ljeta uspostavit ćemo bazu podataka s grafičkim preglednikom. Osnova će biti službeni podaci Državne geodetske uprave na koje će se vezati podaci koje dobivamo od jedinica lokalne samouprave. Do kraja godine napunit ćemo sustav svim našim podacima (ugovori, površine, zakupnine, cijene, kulture, analiza tla i dr.). Od sljedeće godine portal bi trebao biti otvoren za javnost. Ovakvim informacijskim sustavom trebali bismo dobiti „krvnu sliku“ svake katastarske čestice državnog poljoprivrednog zemljišta.
Kako teče povrat ranije oduzetog poljoprivrednog zemljišta? Imate li vi takve podatke?
- Trenutno nemamo podataka o povratu zemljišta, to treba pitati urede državne uprave u županijama. Mi trenutno prikupljamo i te podatke u našu bazu podataka kako bismo znali koliko zemljišta još treba vratiti vlasnicima u tom postupku.
Stočari se žale da im nedostaje zemlje i da ne mogu do nje. Kako to riješiti?
- Stočarima sigurno nedostaje poljoprivrednog zemljišta prema nekim podacima oko 80.000,00 ha na području cijele RH. Naš je zadatak prioritetno raspisivati javne pozive za zakup zemlje na 50 godina na tim područjima, i mi to i činimo. Poljoprivrednici puno posjećuju Agenciju, zovu nas i pišu nam. Sve ih zanima kada će se raspisivati javni pozivi na njihovom području, kakva je procedura i sl. I naravno da ih zanima hoće li tu zemlju dobiti na javnom pozivu. Na to im pitanje jedino ne možemo dati odgovor.
U 6 koraka do zemlje
Agencija je nedavno izdala vodič kroz zakup u šest koraka za poljoprivrednike i jedinice lokalne samouprave
- Za izdavanjem Vodiča kroz zakup u šest koraka postojala je velika potreba jer sam tijek zakupa poljoprivrednicima na terenu nije bio potpuno jasan. To se vidjelo iz poziva i upita koji su stizali svakodnevno, nepotpune dokumentacije koja je zaprimljena u Agenciji i nemogućnosti raspisivanja javnih poziva. Reakcije na Vodič su pozitivne i mi smo jako zadovoljni što smo uspjeli olakšati tijek zakupa i učinili ga prihvatljivim široj javnosti.
Zdenka RUPČIĆ
Blaženka Mičević,
ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište,
Na čelu je te ustanove od 1. veljače 2014. Na to je mjesto došla iz Državne geodetske prave, gdje je posljednje dvije godine bila zamjenik ravnatelja. Tri godine prije toga radila je u Područnom uredu za katastar Slavonski Brod, a prije toga u privatnoj geodetskoj tvrki. Diplomirala je i magistrirala na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.
JAVNI POZIVI ZA ZAKUP RASPISUJU SE NA DNEVNOJ BAZI
Koje se trenutno aktivnosti provode u Agenciji za poljoprivredno zemljište, na čemu se najviše radi?
- Agencija stvarno puno radi sada i možemo reći da se javni pozivi za zakup raspisuju na dnevnoj bazi. U ožujku i prvoj polovici travnja raspisali smo javne pozive za 800 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, riješili 30 starih natječaja koji su godinama stajali neriješeni. Nadam se da ćemo ubrzo imati i rješenje za ribnjake. Uspostavljamo jedan drugačiji pristup i način rada Agencije. Agencija za poljoprivredno zemljište prelazi u agenciju koja je otvorena za javnost, svi podaci su javno dostupni, svi zahtjevi za raspisivanje javnih poziva nalaze se na našim web stranicama. Povezujemo se s bazama podataka drugih institucija kako bismo olakšali poslovanje i sebi samima i našim korisnicima te pokušavamo biti partneri jedinicama lokalne samouprave u svakodnevnom poslovanju kada je u pitanju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
550
tisuća ha državnog poljoprivrednog zemljišta ima Hrvatska prema podacima Programa raspolaganja JLS-a
890
tisuća ha državnog poljoprivrednog zemljišta ima Hrvatska prema podacima DZS-a
75
jedinica lokalne samouprave nije dostavilo Programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem