Osijek
DJECA ODRASTAJU S LOŠIM NAVIKAMA

Svaki peti tinejdžer ima poremećaj u prehrani
Objavljeno 15. travnja, 2014.
Obroci su u većini kućanstava upitne nutritivne kvalitete

Poremećaji u prehrani sve su više izraženi među osječkim tinejdžerima.

U jednom prosječnom razredu od 30 učenika u dobi od 13 na više godina, pet posto je pretile djece, između 15 i 20 posto djece s prekomjernom tjelesnom masom, te bar jedna osoba koja skrivećki naginje anoreksiji ili bulimiji. Zaključak - ukupno sedmero djece s poremećajem u prehrani!

Na ovaj podatak upozorava prof. dr. sc. Milena Mandić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku te objašnjava kako su za takvu situaciju pretežno krivi roditelji koji često i nesvjesno svojoj djeci usađuju loše prehrambene navike. Doručak, ručak i večera u većini osječkih kućanstava diskutabilne su nutritivne kvalitete.

- Na žalost, u našoj je sredini jako rijetko pronaći dijete kojemu se ujutro prije škole priprema zdrav doručak te mu se za užinu pakira voće. Praksa je da djeca umjesto doručka dobivaju novac kojim u pekarnicama kupuju masne i preslane proizvode, zašećerene napitke ili, još gore, u srednjoškolskoj dobi alkohol ili cigarete. Nakon takvog doručka tinejdžeri najčešće izbjegnu zdravu užinu u školi, dolaze kući i tamo ih čeka ručak koji moraju podgrijavati ili koji sadrži namirnice koje oni ne vole ili koji se najčešće sastoji od kakve tjestenine i preljeva. U takvim slučajevima često ručak ne podgriju adekvatno, varivo od kakvog povrća bace u toalet ili iz dana u dan jedu tjesteninu, što nikako nije zdravo - priča prof. Mandić. Kada je pak u pitanju večera, kaže, djeca ju jedu prekasno i još ju nadopunjuju nezdravim grickalicama koje unose u pretjeranim količinama pred televizorom. Ili pak oni koji su skloni anoreksiji, večeru izbjegavaju.

Bilo da je riječ o razvoju pretilosti ili anoreksije, loš je pokazatelj kako je riječ o poremećajima na koje roditelji ostaju slijepi dok situacija ne postane alarmantna. Naime, dok se gomilanje kilograma najčešće neodređeno prepisuje “pubertetu”, anoreksiju tinejdžeri skrivaju višeslojnom odjećom. Naravno, manjak komunikacije između djece i roditelja najveća je zapreka pravodobnom detektiranju problema.

- Zajednička fizička aktivnost s djecom, u koju ubrajam i običnu šetnju, daje odlične rezultate. S jedne strane roditelj tako svojim primjerom djetetu usađuje zdravu životnu naviku i otvara komunikaciju. S druge strane, dijete s viškom kilogram tako polako rješava svoj problem, a onome koje je možda sklono anoreksiji otvara se apetit - kaže prof. Mandić.

Ivana SOLAR
NISU SAMO SLAVONCI PRETILI

Prema podatcima navedenim u Nacionalnim smjernicama za prehranu u osnovnim školama (Ministarstvo zdravlja 2013.), a na temelju kontinuiranog praćenja stanja uhranjenosti djece u dobi od sedam do 14 godina, koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u razdoblju od 2005. do 2009. godine 26,4 posto pregledane školske djece imalo je prekomjernu tjelesnu masu, od čega je 15,2 posto bilo preuhranjeno (tj. s povećanom tjelesnom masom), a 11,2 posto pretilo. Prof. Mandić kaže da, suprotno prvotnim očekivanjima, ovi podatci odražavaju sliku djece u svim krajevima Hrvatske.

“Često se misli kako prosjek podižu Slavonci jer se kod nas puno jede svinjske masti, dok se u krajevima uz more djeca zdravije hrane jer, primjerice, konzumiraju puno ribe i kao masnoću koriste maslinovo ulje. No, to nije slučaj. Našu situaciju usporedila sam s kolegama iz Rijeke i došli smo do zaključka kako je riječ o stereotipima, a ne stvarnoj situaciji. Niti djeca kod nas odrastaju na svinjskoj masti, niti 'morska' djece jedu sve zdravo”, kaže prof. Mandić.

EDUKACIJA NASTAVNIKA: KAKO PREPOZNATI POREMEĆAJ?

U organizaciji županijskog Crvenog križa, Agencije za odgoj i obrazovanje i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u lipnju kreće edukacija nastavnika u 69 škola s područja Osječko-baranjske županije pod nazivom “Životne navike koje pospješuju zdravlje”. Nastavnici će biti upoznati s osnovnim načelima pravilne prehrane, važnosti makronutrijenata te će u teoriji i na praktičnim primjerima obnoviti i proširiti znanja iz područja rukovanja sirovim voćem. Naučit će i kako na vrijeme detektirati pretilo ili pothranjeno dijete u razredu, te u kojoj mjeri ljudska osjetila poput mirisa određuju prehrambene preferencije. Po završetku edukacije znanja će prenositi na učenike.

Ne podgrijavajte više puta!

Iako je dio roditelja svjestan da podgrijavanjem namirnice u jelu gube svoju nutritivnu vrijednost, na žalost, za mnoge je ovaj postupak jedini način da im djeca pojedu bar jedan kuhani obrok u danu. Prof. Mandić im savjetuje: “Ako nemate izbora i morate djeci ostavljati za ručak obroke koje će podgrijati, probajte izbjeći višestruko podgrijavanje istog jela, te umjesto kuhanja danas za sutra pokušati kuhati ranije ujutro prije odlaska na posao”, kaže prof. Mandić.

MILENA MANDIĆ

profesorica na Prehrambeno- tehnološkom fakultetu

U našoj je sredini jako rijetko pronaći dijete kojemu se ujutro prije škole priprema zdrav doručak te mu se za užinu pakira voće

Možda ste propustili...

SUNČANA SUBOTA ISTJERALA JE OSJEČANE NA ULICE

Grad se probudio uz ritam afričkih bubnjeva i glasove pjevača Lipe

POLICIJA PREVENTIVNO NA SJENJAKU

Vozači oprezni, roditelji zadovoljni

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

LIDIJA BILBIJA, PROFESORICA I TRKAČICA

Kad mi djeca viču “ajmo, raska”, nema odustajanja

2

GRAĐEVINCI I STROJEVI U BAROKNOJ UTVRDI

Nova regulacija prometa u Tvrđi nije stvorila probleme

3

NOVA AKCIJA U “FURAJ LEGA”

“Biciklinika” je svaki četvrtak u Huttlerovoj