Objavljeno 12. travnja, 2014.
Nakon tri godine od početka projekta Grad Osijek posjeduje popis svog drveća i zelenog raslinja na području od 800 hektara, što je više od pola grada, a prvi rezultati popisa za osječki zeleni katastar pokazuju da je stabala i zelenila znatno više nego što se očekivalo na početku njihova popisivanja. “Sve je počelo prije tri godine, kada smo išli u zagrebačku tvrtku Zrinjevac na edukaciju, a sada smo daleko ispred Zagreba, čemu je razlog i bolji informatički sustav kojim se koristimo, ali jasno i manja površina grada i manje posla koji moramo obaviti. Tako smo od sedam dijelova na koje smo podijelili grad Osijek do sada obradili četiri geodetska i tri šumarska područja”, objašnjava Zdravko Peko, koji je i incijator i voditelj tog projekta.
Recimo i kako je Grad Osijek ovih dana objavio javni natječaj za uslugu opisa i ocjenjivanja drveća za ovu godinu, a upravo je Zdravko Peko tražio dodatne dopune natječaja, zbog čega je privremeno obustavljen.
- Inzistirali smo da ponuditelji moraju iza sebe imati bar jedan sličan ugovor i da poznaju informatički sustav s kojim se radi. Naime, želimo tvrtku s iskustvom jer se to ne može učiti sad na terenu. No ono što Osječani već sada mogu je otići na stranice Grada Osijeka i klikom na e-servisi Zeleni katastar na ortofotosnimci grada vidjeti svako do sada popisano stablo u gradu, njegovu vrstu i stanje. Nadamo se da bismo u sljedeće tri godine mogli završiti cijeli projekt. Važno je da će se ta karta preklapati s onima cesta, vodova i sve infrastrukture, pa će se ubuduće, kada se nešto iskapa zbog radova, točno znati mora li se uklanjati stablo i gdje se treba saditi, a gdje ne. No to je živ program, u kojem je veliku ulogu odigrao i Zavod za informatiku, i on će se i kada bude gotov stalno dopunjavati i korigirati kako se bude mijenjala zelena slika Osijeka - naglašava Peko. Recimo i kako cijeli projekt finacira Grad Osijek. N. Z. Eberhard
NAJviše LIPA, BREZA I JAVORa
Samo prebrojavanje stabala u najužem centru grada pokazalo je da su tri najbrojnije vrste drveća u užem centru malolisna lipa (Tilia cordata) – 872, obična breza (Betula pendula) – 569 i gorski javor (Acer pseudoplatanus) – 565.