ĐAKOVO - Poražavajuće zvuči da je u RH pod navodnjavanjem samo 0,8 posto površina, a u Slavoniji nešto iznad 1 posto. Nasuprot tome, prema bogatstvu i dostupnosti naših vodenih izvora peti smo u Europi i 42. u svijetu! Lošiji smo i od Albanije i Bugarske koje su navodnjene 5 posto, a europski je prosjek 5 - 10 posto. Da navodnjavanje nije aktualno samo u vrijeme suše, a ekstremnu najavljuju i ove godine, ističe i zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak, naglašavajući i njegovu financijsku održivost.

RH je 2005. krenula s Nacionalnim programom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama NAPNAV, koji je najavljen kao “vodena revolucija” kojom će Hrvatska biti navodnjena poput Izraela. On ima samo 16 posto obradivog tla te 4,1 posto stalnih usjeva, no kvalitetnim navodnjavanjem uspješno se suprotstavio prirodnim limitima. Osječko-baranjska županija, najviše navodnjena u Slavoniji – 1,5 posto, i Hrvatske vode imaju izuzetno dobru suradnju na NAPNAV-u - 12 projekata navodnjavanja kojima bi se obuhvatilo više od 13.000 ha, vrijednosti 243 milijuna kuna, no kruna svega je da 10 projekata ima podlogu za sufinanciranje iz Programa ruralnog razvoja, u iznosu od 75 posto subvencije. Čulo se to na prošlomjesečnom sastanku župana Vladimira Šišljagića i generalnog direktora Voda Ivice Plišića. OBŽ je još 2006., samo godinu nakon donošenja NAPNAV-a, usvojio svoj. Utvrđene su potencijalne lokacije navodnjavanja, raspoređene po cijeloj županiji. Zahvat vode planiran je uz područja Drave i Karašice, slijeva Vuke, te područja uz Kneževe Vinograde. Svi su projekti u visokoj fazi projektne dokumentacije, što znači, rekao je Plišić, da bi prvi mogli krenuti u realizaciju 2015., a posljednji bi se završavali 2018. U svezi s tim, Kraljičak ističe sustave navodnjavanja Karašica i Dalj, vrijedne 100 milijuna kuna.

Ukazuje na navodnjavanje kao agrotehničku mjeru kojoj je cilj što bolji prinos. U prvoj mjeri služi za intenzivno radne kulture, čija je otpornost usko vezana za vodu – povrtlarske, voćarske, sjemensku robu, gdje su za infrastrukturu, osim navodnjavanja, bitni i kapaciteti za zbrinjavanje proizvoda jer smo (do) sada oslonjeni na tradicionalnu infrastrukturu (silose).

– Strategija razvoja OBŽ-a počiva na poznavanju proizvodnosti našeg osnovnog resursa - poljoprivrednog zemljišta, pa smo godinama radili na analizi tla, da mu znamo bonitet, a time i našu mogućnost za visoko prihodovne proizvodnje, uz korištenje vode. Tada možemo pokretati proizvodnju na većim površinama intenzivno radnih kultura povrća i voća - kaže Kraljičak, uz što vezuje projekt distribucijskog centra od 60 milijuna kuna. Sve to, certifikati, udruživanje, brendiranje, osmišljen nastup na tržištu, zaokružuje priču, tj. na navodnjavanje baca šire svjetlo nego što to čine sušna razdoblja.

– Imamo tu sreću, rješenja koja ne traže mnogo novca kada je riječ o dostupnosti vode na većim površinama. Akumulacije su jedan od vrlo važnih izvora vode koji se gravitacijski mogu puštati u niže terene pa ne treba energija, a imamo razvijenu kanalsku mrežu. Znači, bitne su nam akumulacije i čišćenje kanala, i to je prirodno navodnjavanje. Već nekoliko godina imamo predloženu vodnu stepenicu Osijek, tj. hidroelektranu Osijek; Županija i partneri su za to da se krene u taj dio. Time uzvodno imamo riješeno 30.000 hektara - kaže Kraljičak. Uz to i druge projekte navodnjavanja, te gradnju distribucijskog centra, povećat će se produktivnost po jedinici površine.

– Na manjim površinama išlo bi se na povrće i isplativije kulture, a da se veliki proizvđači opredijele za biomasu, bioenergiju. S vodom stvaramo šansu nove poljoprivrede - pojašnjava Kraljičak.

Od 115.000 hektara u Vukovarskoj županiji navodnjava se samo 2.000. Još je prije nekoliko godina izrađen županijski program navodnjavanja, ali za realizaciju nema novca.

– Problem navodnjavanja u VSŽ-u je što mi nemamo vode i sve dok se ne riješi taj problem u biđsko-bosutskom polju, na cijelom potezu od Babine Grede do Lipovca, nećemo moći navodnjavati. Malo nam je vode na raspolaganju, treba ju dovesti iz Dunava i Save, ali to su radovi i projekti koji unatrag dvije godine nemaju potporu iz državnog proračuna. Riječ o investicijama od po 50-ak milijuna kuna. Država je prema njima prilično ravnodušna, ni u 2014. nisu predviđena nikakva sredstva. Na jednu stranu apliciraš za navodnjavanje, a nemamo riješen osnovni preduvjet – dovoljne količine vode na raspolaganju - ističe pročelnik za poljoprivredu VSŽ-a Andrija Matić.

U iduće tri godine treba biti riješeno pitanje navodnjavanja u Brodskoj županiji, u početku Orubice, pa Jelasa itd. Zasad postoji građevinska dozvola, slijedi izvedbeni projekt i projiciranje prema ruralnom fondu EU-a.

- Ministarstvo poljoprivrede nas 2015./16. uvrštava u proračun EU fonda za ruralni razvoj, kada se bira i izvođač radova za sustav navodnjavanja, vrijedan 20 milijuna kuna, na koji bi svi korisnici do 1. siječnja 2017. trebali biti priključeni - kaže resorni županijski pročelnik Željko Burazović. To znači da bi 200-tinjak orubičkih proizvođača na 327 hektara trebalo biti prvim korisnicima navodnjavanja.(Surađivali: M.L. Omerović, L. Aničić, M. Radošević, S. Kadić, AGM Kruna)