Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, ali i nekadašnji ministar gospodarstva u Račanovoj vladi Ljubo Jurčić, nedavno je pokrenuo Novi val - stranku razvoja. Razgovarali smo o razlozima povratka u politiku i glavnim odrednicama njegovog ekonomskog promišljanja.

Bili ste prije desetak godina SDP-ov ministar gospodarstva, a potom neko vrijeme, do razlaza s Milanovićem, figurirali i kao kandidat za premijera. Čovjek bi pomislio da će vam, s obzirom na vaš ugled u struci, biti dosta politike. Koji je bio osnovni motiv da joj se vratite?

- Politika nije posao od kojeg ja živim, niti sam ikada planirao, niti ću ikad od nje živjeti. Moje uključivanje u politički život bilo je uvijek motivirano da se nešto “odradi”, da se odigra utakmica protiv loših kretanja ili pojava, ili da se napravi nešto dobro. U srednjoj školi i na fakultetu bio sam predsjednik učeničkih i studentskih organizacija koje se nisu bavile politikom kao takvom, nego drugim aktivnostima: sportskim, kulturnim, stručnim, zabavnim, izdavanjem novina, itd., ili ad hoc organiziranim timovima da se odigra utakmica protiv nekoga ili za nešto. U politici sam prisutan više od trideset godina, samo što to nije bilo tako vidljivo kao danas. Sada se “vraćam” s ciljem da okupim momčad koja će odigrati utakmicu protiv hrvatskog propadanja, a za hrvatski razvoj.

Ime stranke Novi val - stranka razvoja, dijelom je preuzeto iz glazbenog razdoblja s početka 80-ih, mnogima jednog od najdražih. Je li želja bila da se samo asocira na nešto pozitivno, ili sugerirate da doista možete biti i nešto novo u politici?

- I jedno i drugo. Kad su počele grupe ljudi te moji prijatelji i poznanici iz različitih dijelova Hrvatske dolaziti s prijedlogom da se organiziramo u nacionalnu stranku oko mog programa zaustavljanja krize i hrvatskog razvoja, dolazili su i sa svojim prijedlozima za ime stranke. Bilo je nekoliko različitih prijedloga. Bilo je razgovora i o mogućim koalicijama. Ja sam rekao, vi se dogovorite o imenu stranke, a ja za potencijalnu buduću koaliciju predlažem ime Novi val. Na kraju je najviše glasova dobio prijedlog da se stranka nazove Novi val - stranka razvoja. Možda je to zbog toga što veći broj članova Inicijativnog odbora to ime podsjeća na njihovu glazbu iz mladenačkog razdoblja, ali i iz želje da se pokrene novi, drugačiji i bolji val u hrvatskoj politici.

Kažete da ćete biti jako dobra alternativa onima koji žele ozbiljan ekonomski i politički zaokret u društvu. Kako bi on, u najkraćim crtama, izgledao?

- Koliko mi je poznato mi jedini imamo najcjelovitiji gospodarski i politički program, koji se i u svom pristupu razlikuje od ostalih. Primjerice, mi svojim programom postavljamo jasno na pravo mjesto ciljeve i instrumente politike. U našem programu nije cilj deficit državnog proračuna ili tečaj, kako se to sada priča u Hrvatskoj. Naši ciljevi su povećanje zaposlenosti, domaće proizvodnje, izvoza, investicija, plaća i mirovina (što su prirodni ciljevi politike), a instrumenti koji trebaju služiti ostvarivanju tih ciljeva, između ostalih, jesu i proračunski deficit i javni dug, i instrumenti monetarne politike. Zbog toga je u našem programu i drugačiji redoslijed prioriteta politika. Na prvom je mjestu industrijska politika koja daje odgovor na pitanje što i kako proizvoditi, kojom tehnologijom i kojim obrazovanjem, itd. Na drugom mjestu je regionalna politika koja daje odgovor na pitanje u kojime dijelovima Hrvatske će se proizvoditi i u skladu s tim izgrađivati gospodarsku i socijalnu infrastrukturu, na treće i četvrto mjesto dolazi fiskalna i monetarna politika koje moraju biti u službi prve dvije, a ne svrha samoj sebi.

- U Hrvatskoj se najviše priča o fiskalnoj (deficit i javni dug) i monetarnoj (tečaj i kamata), a industrijska i regionalna gotovo da uopće ne postoje... Također, mi smo protiv politike “rezanja” u sadašnjoj situaciji “prekomjernog deficita”, jer takva politika gura Hrvatsku u dublju provaliju. Mi smo za politiku povećanja proizvodnje, a time i proračunskih prihoda kao politiku smanjenja deficita. Takva politika je jedino rješenje za Hrvatsku i mi znamo kako to izvesti.

Koje su glavne odrednice onoga što mislite da se u gospodarskom smislu mora pod hitno učiniti, ako i preostale građane koji još dobro žive mislimo sačuvati, a onima koji grcaju pod teretom krize – olakšati život?

- Država je složen sustav koji u Hrvatskoj, nažalost, u suvremenom smislu nije izgrađen, tako da su pojedinačne mjere osuđene na neuspjeh, odnosno na proizvodnju još lošije situacije. Prvi zadatak je otpočeti proces izgradnje suvremenog državnog sustava na temeljima suvremene znanosti o složenim sustavima. Drugo, hrvatski državni sustav s jedne (gospodarske) strane, treba biti usklađen s hrvatskim gospodarskim potencijalima: prirodnim bogatstvima, izgrađenom infrastrukturom, postojećim kapacitetima i prije svega sa strukturom radno sposobnog stanovništva kako bismo ih na najefikasniji i dugoročno održiv način zaposlili, a s druge strane hrvatsku državu treba izgrađivati na temeljima hrvatskih vrijednosti, kulture, običaja, tj. da oslikava hrvatski identitet u europskom okruženju. To bi bilo za start, a paralelno s tim podizati kvalitetu hrvatskog prostora, hrvatskih ljudi i promovirati hrvatski identitet kao jedan od najkvalitetnijih dijelova europske kulture, identiteta i civilizacije. U kratkom roku, hrvatska bi država prešla na domaće financiranje, u kunama, u najvećoj mjeri zamijenili bismo uvoz domaćom proizvodnjom gdje za to postoje prirodni uvjeti (mlijeko, meso, povrće...), ili kapaciteti i znanje (drvo, tekstil, metalna, elektrostrojarska industrija...).

Nije li politički prostor, koji gotovo svakodnevno svojim besadržajnim prepucavanjem i neznanjem zagađuju i SDP i HDZ, dobrim dijelom već popunjen pojavom Oraha, Saveza za Hrvatsku i Gabrićevog Partnerstva za centar, a stiže i Čačićeva stranka. Ima li tu uopće mjesta, ne kasnite li i na koje birače računate?

- Ne kasnimo. Doduše, više stranaka, posebice novih, zbunjuje birače. Nakon nekog vremena manji dio njih opstane zahvaljujući svojoj organizaciji, stranačkoj infrastrukturi, financijskim sredstvima i programima. Umijeće političkog djelovanja je biračima ukazati na kvalitete vlastitog programa, organizacije i članstva. To je nužan uvjet za uspjeh. Dovoljan uvjet je da se poklopi mnoštvo drugih okolnosti na koje ne možete značajnije utjecati.

Treba li stranci poput vaše, mladoj i neopterećenoj, čovjek koji je bio izabran s liste Grubišićevog Saveza za građansku i etičku Hrvatsku i imao obvezu izdvajati dobar dio plaće humanitarne svrhe, a promjenom stranke to izbjegava. Uz to, Jakša Baloević, o kojemu je riječ, u Saboru je govorio četiri puta u dvije godine, i to je samo replicirao. Je li status parlamentarne stranke vrijedan upita o moralnosti članstva već na prvom koraku?

- Stranku Novi val pokrenulo je 117 osnivača, a u izvršna tijela izabrano je više od dvadeset ljudi. Ni jedan od kriterija, a ni prednost, nije bilo koje zastupničko mjesto. S liste don Ivana ima više ljudi u stranci. Moja zamjenica dr. Jasna Plevnik, također je bila na listi Saveza na prošlim izborima, a nas oboje smo članovi Senata Saveza. Naša orijentacija nije sadašnji saziv Sabora, mada ćemo i tu pomoći koliko se može, naša orijentacija je budući saziv Sabora. Gospodin Baloević ušao je kao organizator jednog dijela Dalmacije na temelju njegova rada u tom dijelu Hrvatske, što je i prije odradio za don Ivana na prošlim izborima. Što se tiče plaće i saborskog mjesta to su osobne, odnosno, ustavne stvari.

Kolike su šanse da vam u postojećim, takvim okolnostima, birači povjeruju, da ih zaintrigirate te da se uspijete ovaj put ugurati među one koji nešto znače na hrvatskoj političkoj sceni?

- I bez stranke čini se da nešto značim na hrvatskoj političkoj sceni. Sada sve ovisi o minulom radu (ne samo političkom) članova cijele stranke i njihovom političkom djelovanju u idućem razdoblju. Ako pogledate malo bolje sastav našeg Predsjednišva i kasnije, kada stranka dobije registraciju našeg članstva, lako ćete utvrditi da su to ljudi koji znaju svoj posao i to su pokazali u dosadašnjem radu.

Tko su vaši ljudi u Slavoniji i Baranji i na što će oni u ovom dijelu RH imati naglasak u političkom djelovanju?

- Tek nakon registracije imat ćemo potpuniju sliku članstva iz pojedinih dijelova Hrvatske. Njihovo političko djelovanje bit će u najvećoj mjeri usmjereno na razvoj svoje regije, a pojedini od njih, prema svom obrazovanju i iskustvu, bit će uključeni u izgradnju i nacionalne strategije.

Ključnim hrvatskim promašajem čini se činjenica da unatoč silnim obećanjima, pozivima i razgledavanjima Hrvatske još gotovo nitko od većih, ozbiljnijih ulagača, u ove dvije godine tu nije pustio korijene - ni Arapi, ni Rusi, ni Amerikanci, ni bilo tko drugi. Zašto je to tako?

- Hrvatska vodi ekonomsku politiku u kojoj se ne isplati raditi, proizvoditi, izvoziti pa time niti investirati. Jedan od prvih naših ciljeva je promjena prema politici u kojoj će se isplatiti raditi, proizvoditi i izvoziti, a onda investicije dođu same.

Gdje je to 2007. puklo s Milanovićem, kada ste trebali biti kandidat te stranke za premijera, kako danas gledate na njega i kakvu biste mu (im) ocjenu dali za dosadašnje vrijeme na vlasti?

- Kao što sam malo prije rekao, moj dogovor o političkom projektu bio je s Račanom. Takav, ili sličan, dogovor nisam imao s gospodinom Milanovićem i budući da nisam živio, niti namjeravao živjeti od čiste politike, povukao sam se. Ocjena njihovog rada: katastrofa!