Objavljeno 11. travnja, 2014.
Posljednji slučaj malarije u nas zabilježen je davne 1953. godine
Izbjegavanje pranja ruku u svakoj prilici, katkad čak i bez prijeke potrebe, može izazvati razne bolesti koje prenose paraziti.
Poznato je to i liječnicima, koji se u svojoj praksi susreću s nizom takvih bolesti, a ne pomaže ni činjenica da su neke već godinama iskorijenjene, jer u određenom razdoblju nastaju nove. Srećom, posljednjih godina parazitarne bolesti iznimno su rijetke, za što možemo zahvaliti dobrim socioekonomskim uvjetima i prije svega visokom stupnju higijenskih navika. Pranje ruku lišilo nas je brojnih crijevnih bolesti. Primjerice, trihineloza je bolest koja na našem području postoji čak 30 posljednjih godina, no dobro je što u posljednje tri nismo imali ni jednog bolesnika. Inače, nakon Domovinskog rata, otprilike od 1997. godine, svake godine liječili smo i do 20-ak bolesnika, a bila je riječ uglavnom o obiteljskim epidemijama. One su bile rezultat kolinja po domaćinstvima, a do naglog porasta broja oboljelih došlo je s otvaranjem privatnih proizvođača i proizvodnjom kobasica za širu primjenu. Stoga je tada uvedena trihineloskopija, koja znatno suzbija pojavnost te bolesti, ispričala je prof. prim. dr. sc. Ljiljana Perić, predstojnica Klinike za infektologiju osječkog KBC-a.
Mnogi još uvijek bez analize mesa
Unatoč tome brojna kućanstva tijekom kolinja ne obave prethodnu obveznu analizu mesa pa je tu bolest, kaže, vrlo teško iskorijeniti. Pojava trihineloze moguća je i zbog miješanja svinjskog mesa s divljači. Tek je prosvjećivanje o realnoj mogućnosti zaraze divljači donijelo rezultate. I dječja crijevna viroza bilježila je epidemiju prijašnjih godina, a sad na Odjelu gotovo, kaže dr. Perić, nema ni jednog slučaja, jer su komplikacije vrlo rijetke. U posljednjih deset godina Osijek nije zabilježio ni jedan slučaj trakavice, parazitarne bolesti koja se prenosi cistama, odnosno jajašcima koja se oslobađaju stolicom i prenose prljavim rukama.
No bolest koja svakako postoji u općoj populaciji je toksoplazmoza, a prenosi se s mačke, i to tako da životinja stolicom izlučuje ciste, koje se osobito lako prenose (opet prljavim rukama) do čovjeka. Prvi simptomi te bolesti gotovo su nevidljivi i takvima i ostaju ako je osoba zdrava, a manifestiraju se oticanjem limfnoga čvora. Posebna je preporuka trudnicama da se drže dalje od životinja, jer je ovaj parazit prijenosan i ako ne dođe do izravnog kontakta čovjeka i životinje. Naime, dovoljno je da dotaknu predmet koji je prethodno dirala i mačka, stoga vrijedi općenita preporuka o obveznom i čestom pranju ruku.
Komarci prenose lišmenijazu
U proteklih deset godina u Slavoniji je zabilježeno i nekoliko slučajeva lišmenijaze, parazitarne i u većoj ili manjoj mjeri trajne bolesti koja nastaje ubodom komarca. Izaziva slabokrvnost, povećanje jetre i slezene, a na našem području bila su tri takva slučaja.
- U ovoj regiji osobno sam dijagnosticirala prvi slučaj, no valja najprije reći da je riječ o komarcima s područja južne Dalmacije. Ubrzo nakon uboda nastaje reakcija u obliku crvenila i jačeg otoka na koži koji sporije prolazi, a bolest prati i vrućica, odnosno povišena temperatura, što zahtijeva ozbiljnije shvaćanje bolesti i svakako dolazak liječniku - objasnila je dr. Perić i dodala da bolest nije česta i uspješno se liječi, a što se upravo dogodilo i u osječkom KBC-u u nekoliko slučajeva. Za razliku od lišmenijaze, parazitarna bolest malarija je iskorijenjena, a, prema riječima dr. Perić, posljednji slučaj zabilježen je u bivšoj Jugoslaviji, daleke 1953. godine. Točnije, bilo je slučajeva, ali tzv. importiranih, odnosno slučajeva da su turisti iz dalekih zemalja u našu zemlju već dolazili sa slikom te bolesti, a infektolozi bi uspješno proveli daljnje liječenje.
Higijena je pola zdravlja
Inače, gotovo svaku parazitarnu bolest možemo spriječiti opetovanim i stalnim te temeljitim pranjem ruku, na što upozorava i dr. Perić. I u vrtićima, odnosno u najranijoj dječjoj dobi, mališani se upućuju na redovito pranje ruku, posebice nakon obavljanja nužde ili ulaska u kuću iz otvorenog prostora, gdje su u doticaju s brojnim prljavim predmetima, tlom i sl. Stavljanje prstiju u usta, odnosno nedovoljno higijene nakon korištenja toaleta, može također dovesti do raznih crijevnih problema. Iako, srećom, pojavnost te, inače najčešće, parazitarne bolesti ostaje na razini liječenja u obiteljskoj medicini, valja voditi računa i upozoravati na nužnost visokog stupnja higijenskih navika. U konačnici, osviještenost o tom pitanju i dovela je do smanjenja broja oboljelih.
Marija MIHELIĆ
30
godina trihineloza postoji na našem području
U posljednjih deset godina Osijek nije zabilježio ni jedan slučaj trakavice
Ne gnojite vrtove ljudskim izmetom!
Navika da se ljudskim izmetom gnoje vrtovi loša je zbog mogućnosti pojave parazitarnih bolesti. Dr. Perić stoga preporučuje da se vrtovi ne gnoje tako, nego na koji alternativni način.
- Ako baš moraju vrtove gnojiti ljudskim izmetom, potrebno je vrlo temeljito prati povrće iz toga vrta i dakako, opet, ruke. Lako je unijeti ciste i jako je važno da se voće i povrće vrlo dobro operu, odnosno da se jede isključivo kuhano - preporučuje dr. Perić.