Intenzitet prilagodbe u krizi u Hrvatskoj, od 2008. godine do danas, bio je snažniji na strani smanjenja zaposlenosti nego na strani smanjenja plaća.

Drugim riječima, troškovi krize neravnomjerno su raspodijeljeni među zaposlenicima, tako da su neki u potpunosti ostali bez dohotka od rada. Jedan je to od zaključaka rada Instituta za javne financije pod nazivom Zaposlenost i obilježja zaposlenosti tijekom aktualne krize u Hrvatskoj, koji je načinio Goran Vukšić. Ovaj zaključak dokazuje i brojka o čak 385 tisuća ljudi, koliko ih je danas u Hrvatskoj bez posla, premda se podaci koji su obrađeni u ovom istraživanju odnose na 2012., na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku. Valja napomenuti kako je 2012. godine stopa nezaposlenosti iznosila 15,8 posto, dok je recimo 2008. iznosila 8,4 posto, navode u Institutu.

U krizi, koju, dobro je poznato, još uvijek obilježava snažan pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti, izgubljena su radna mjesta u privatnom sektoru, dok je zaposlenost u javnom sektoru (subjektima u državnom vlasništvu) lagano - porasla. Konkretno, 2008. državni je sektor zapošljavao 422 tisuće osoba, a 2012. godine 435 tisuća, odnosno 13 tisuća osoba više nego prije početka krize.

U privatnim pravnim osobama 2008. radilo je 689 tisuća zaposlenika, a 2012. godine 645 tisuća, ili 44 tisuće radnika manje. Jedino pozitivno što se može izvući iz ovih podataka jest da je u krizi broj zaposlenih žena padao znatno manje nego muškaraca, tako da je udio žena među zaposlenima 2012. dosegnuo solidnih 47 posto. Za usporedbu, 2000. žene su među zaposlenima činile udio od 45,5 posto, a 2008. godine 45,2 posto. No, zastrašujući je podatak da se među zaposlenima dramatično smanjio broj zaposlenih osoba mlađih od 25 godina. Primjerice 2000. godine mlađi od 25 godina imali su udio od sedam posto među zaposlenima, 2008. bilo ih je 7,2 posto, da bi njihov udio padao do 4,4 posto u 2012.

Kada se postavi pitanje gdje je u ovim podacima o nezaposlenosti i plaćama zaposlenih Slavonija i Baranja, odgovor je teško dobiti u ustanovama koje se bave obradom i objavom službenih podataka. No, kada se zbroje podaci o broju osoba koje su izgubile posao tijekom krize u pet slavonskih županija, dođe se do podatka da je od 2008. do početka ove godine bez posla ostalo oko 35 tisuća Slavonaca.

Tragedija je što su i plaće zaposlenih osoba sve niže. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni 2013. godine, prema podacima Zavoda za statistiku, iznosila je 5.634 kuna. Kolika je ta plaća u Slavoniji i Baranji, nema podataka, no s obzirom na kaskanje za prosječnom plaćom u zemlji svih proteklih dvadesetak godina, u Slavoniji je ta plaća značajno niža. Primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji neto mjesečna plaća jedva premašuje četiri tisuće kuna.

Istina, u državnom sektoru - zdravstvu, školstvu, policiji, carini, vojsci..., gdje su (srezane) plaće jednake u cijeloj zemlji nema veće razlike, međutim, problematičan je realni sektor. Nije nikakva tajna kako će se za jedno radno mjesto s plaćom od 3.500 kuna u Slavoniji javiti i nekoliko stotina osoba, dok će za isto radno mjesto u Zagrebu, ili Istri, poslodavcu biti problem naći osobu koja će raditi za pet tisuća kuna mjesečne neto plaće. Slično je i u slučaju visokoobrazovanih osoba.

- Prosječna plaća ne predstavlja pravi odraz stanja na tržištu rada, jer dobro znamo da naši radnici zaposleni u realnom sektoru u Slavoniji i Baranji imaju plaću od 2.500 do 3.000 kuna. Oni s plaćama od recimo 3.500 do 4.000 kuna već su bolje plaćeni majstori - kaže Šimo Orešković, predsjednik Sindikata PPDIV-a, napominjući kako su s obzirom na te plaće radnici socijalno ugroženiji od umirovljenika.

- Radnik živi sa svojom obitelji, od te plaće mora financirati sve potrebe obitelji koje su ipak veće od umirovljeničkih, mora kupiti odjeću, obuću, školovati djecu... Ova kategorija zaposlenih je danas najugroženija. Ne samo zbog niske plaće, nego i zbog svakodnevnog stresa i bojazni hoće li poslodavac platiti poreze i doprinose, hoće li isplatiti plaću, hoće li dobiti otkaz... - naglašava Orešković.