Objavljeno 10. travnja, 2014.
Bolest nije opasna za ljude, no, zbog iskorjenjivanja zaražene svinje moraju na prisilno klanje
U domaćem svinjogojstvu u tijeku je provedba monitoringa na bolest aujecki (lažnu bjesnoću), tj. Nacionalnog programa nadziranja Aujeszkog kroz vađenje krvi na svim gospodarstvima koja uzgajaju svinje, što je preduvjet za mogućnost izvoza i u ostale zemlje članice EU.
Akutna je to zarazna bolest domaćih i divljih životinja. Očituje se groznicom, općim poremećajima koji su karakteristični za encefalomijelitis, a u većine životinja jakim svrbežom i motoričkim smetnjama koje završavaju paralizom pred uginuće. Iznimno se bolest pojavljuje i kod čovjeka, a masovno se pojavljuje samo kod svinja, u odojaka i odbijene prasadi uzrokuje veliki pomor. Uzročnik je virus koji je lokaliziran u dišnim organima i širi se kapljičnom infekcijom.
Najviše zaraženih oko Đakova
Da se bolest širi, potvrđuju nam struka i svinjogojci, a evidentirana je i u selima oko Đakova, području Koške, Miholjca…. Samo u okolici Đakova dosad je evidentirano oko 50 pozitivnih dvorišta, a najviše je izlučeno sedam životinja iz jednog uzgoja. Bolest nije opasna za čovjeka; no, zbog iskorjenjivanja seropozitivne životinje izlučuju se iz uzgoja i idu na klanje. Predsjednik Saveza uzgajivača svinjogojaca Stjepan Kušec kaže da je to “strašni udar na ionako pokleknuto svinjogojstvo”.
- Iz okolice Križevaca sam; na mome gospodarstvu nalaz na aujecki bio je negativan, no pozitivan je kod nekih uzgajivača u općini. Oni kažu da im proizvodnja taj udar neće moći preživjeti - napominje Kušec, dodajući da je ovo još jedan udar u nizu te da se Ministarstvo poljoprivrede i aktualna Vlada maćehinski ponašaju prema svinjogojstvu.
U svjetlu aujeckog, svinjogojci nisu zadovoljni otkupnom cijenom.
– Cijene su stvarno preniske - otkupljivači, mesna industrija daju dvije do pet kn/kg krmače no tješi što je država u nadležnom pravilniku navela da će ona pokriti razliku do tržišne cijene o kojoj uzgajivači trenutačno ne mogu više reći - kaže Goran Jančo, predsjednik Udruge svinjogojaca OBŽ-a, čijih 50-ak članova uzgaja oko 2.000 krmača. Svinjogojci koji u što kraćem razdoblju žele ostvariti pravo stavljanja živih svinja u promet na tržište EU, mogu podnijeti zahtjev za kontrolu na aujecki kako bi se stada mogla proglasiti slobodnima i slobodno izvoziti. Naime, podsjetimo, izvoz domaćih svinja u zemlje EU trajao je samo 14 dana, a zbog neprovedbe monitoringa nad aujeckim.
Za “čist” uzgoj treba certifikat
Točnije, izvoz svinja može u neke zemlje EU koje imaju isti status na aujecki kao mi, poput Mađarske, Bugarske, Rumunjske, i treće zemlje poput Srbije, Albanije, Rusije, Ukrajine…
U članice EU, poput Njemačke, Austrije, Nizozemske…, koje imaju kategoriju veće slobodnosti na aujecki od nas, (zasad) ne možemo izvoziti svinje. Na prošlotjednom skupu u HGK – ŽK Osijek, kada je bilo riječi o provedbi Zakona o dobrobiti životinja od 1. srpnja, također je ukazano na širenje aujeckog i aktualno vađenje krvi na terenu, ali i na to da će ta bolest dodatno oslabjeti svinjogojsku proizvodnju koja je sada na više od 105.000 krmača.
Svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca kaže da je testiranjem krvi aujecki utvrđen u tom selu i susjednim Đurđancima, Piškorevcima…
- Ja nemam krmače; moji dobavljači su proveli testiranje i kod njih aujecki nije zabilježen. Za iskorjenjvanje te bolesti trebat će zasigurno mjeseci i mjeseci, a za “čist” uzgoj dobivat će se certifikat kojim će uzgajivač moći izvoziti i u druge članice Unije, kaže Kolić, koji je izvezao svoje svinje u Mađarsku, a plan je bio i u Srbiju no, kaže, “nisu se dogovorili oko cijene”.
Suzana ŽUPAN
Testiranje na teret proračuna
Tko plaća pretragu i uzorkovanje životinja na aujecki, pojašnjava voditelj sustava kvalitete i ovlašteni veterinar u Veterinarskoj stanici Đakovo. – Kod malih gospodarstava, a koja su u prvoj fazi programa, pretragu i uzorkovanje do 10 krmača financira državni proračun. Cijena pretrage je 45, a uzorkovanja 62,50 kn – ukupno 107,50 kn. Kod srednjih i velikih gospodarstava s više od 11 i više od 51 krmače pretragu plaća državni proračun, a uzorkovanje posjednik po cijeni 84,98 kn, kaže Bosančić. Tovne farme sa sustavom “sve unutra, sve van”, a koje obuhvaća druga faza, kao i farme koje drže svinje na otvorenome, a testiranje je na zahtjev posjednika, tu sve plaća posjednik i to oko 130 kn/kom, a uzorci se uzimaju prema tablicama prevalencije čime se utvrđuje koliko će se uzeti uzoraka iz jednog uzgoja.
50
dvorišta zaraženo je u okolici Đakova
105
tisuća krmača svega iznosi proizvodnja u Hrvatskoj