Od 1. srpnja ove godine hrvatski bi građani mogli jesti pretežito uvozna jaja, i to najviše iz Poljske, odakle na naše tržište pristižu najveće količine.

Naime, Republika Hrvatska (koja je imala rok od godinu dana za prilagodbu novim uvjetima držanja i o čemu smo već pisali) od 1. srpnja obvezna je početi striktno primjenjivati Zakon o dobrobiti životinja.

Prema tom zakonu, proizvođači jaja obvezni su držati koke nesilice u kavezima u kojima su točno zadani gabariti držanja, odnosno koke nesilice moraju imati više komfora, a za što su potrebna značajna ulaganja.

U suprotnom, odnosno ako proizvođači jaja do tada svoje farme ne prilagode, kako ističe Goran Bendeković, vlasnik tvrtke Slavonija jaje d.o.o. Vuka, koji ih zastupa 70-ak s područja cijele Hrvatske, morat će staviti ključ u bravu.

Goran Bendeković proizvodnjom jaja bavi se već 18 godina i ima tri stalno zaposlene osobe. Drži 7.000 koka nesilica, a godišnje proizvede približno dva milijuna jaja koja sva plasira na osječkoj tržnici i u okolici. Jedan je od proizvođača koji, ako želi nastaviti tu proizvodnju, mora uložiti oko 100.000 eura u nove kaveze i opremu za držanje koka nesilica.

- Oko 70 posto naših proizvođača jaja, inače jedinog proizvoda koji država nikada nije poticala ni na koji način i čija je proizvodnja jedina samodostatna, nema prilagođene kaveze i prijeti im gašenje. Prema nekim procjenama, od proizvodnje jaja s farmi s neobogaćenim kavezima danas u Hrvatskoj živi oko 1.000 osoba i ako nam država ne pomogne, u pitanje će doći njihova egzistencija - kaže Bendeković, te dodaje kako mali proizvođači poput njega i ne žele poslovati na tržištu izvan Hrvatske jer ne mogu konkurirati proizvođačima jaja poput poljskih, koji svoj višak izvoze po nama dampinškim cijenama.

- Smatramo da oni koji žele prodavati na golemom tržištu EU neka svoje farme prilagode i kaveze obogate, a mi mali koji imamo tržište u svojim mjestima rada i stanovanja, ne - kaže Bendeković, te posebno ističe da oni nisu protiv dobrobiti životinja, ali jesu protiv toga da se ne brine i o dobrobiti 1.000 osoba koje žive od proizvodnje jaja.

Malim proizvođačima jaja otegotna je okolnost zadnjih godina pojava ekonomske krize i sve to vrijeme jedva preživljavaju, odnosno rade bez dobiti da bi imali novca za investicije. Do kredita banaka ne mogu jer su preskupi, a do sredstava IPARD-a također ne jer je on predviđen za one koji drže 10.000 i više koka nesilica. Program ruralnog razvoja još nije ni na vidiku, a vrijeme neumitno leti nad egzistencijom 1.000 osoba.

- Prema našim saznanjima neke zemlje EU kao što su Italija i Španjolska i dandanas imaju oko 30% neobogaćenih kaveza u kojima drže koke nesilice i stoga svake godine plaćaju penale. Bolje bi bilo da i mi, dok se ne steknu uvjeti da uložimo u obogaćivanje kaveza, plaćamo penale nego da ugasimo proizvodnju ili pak bankama plaćamo skupe kredite, ali tu nam treba pomoći država - kaže Bendeković.

Bendeković napominje i kako su od Ministarstva poljoprivrede zatražili da se zauzme za njihove probleme, no do sada se ministar Jakovina na njihov zahtjev nije očitovao.

Vezano uz ovaj problem valja istaknuti da su u prošli petak proizvođači jaja na sastanku gdje je središnja tema bila provedba Zakona o dobrobiti životinja u Županijskoj komori Osijek, upozorili predstavnike Ministarstva poljoprivrede. Pri tome je Tomislav Kiš, načelnik sektora za zdravlje životinja Uprave za veterinarstvo izjavio da je Hrvatska jedina zemlja koja je za prilagodbu farmi dobila prijelazno razdoblje od godinu dana i “da farmeri koji nisu uložili u novu opremu ne moraju svoje farme zatvoriti, nego se mogu prilagoditi tako da smanje broj koka nesilica ispod 350 komada dok ne osiguraju sredstva za ulaganja koja mogu osigurati i preko IPARD-a, a od rujna ove godine i iz Programa ruralnog razvoja”.