ĐAKOVO – Zbog iznimno toplog ožujka, koji je donio proljeće i prije njegova kalendarskog početka, priroda je uranila sa svojim buđenjem, što na svojim usjevima evidentiraju i ratari, procjenjujući da je i vegetacija na poljoprivrednim površinama sa stasavanjem uranila i do 20-ak dana. Klimatolozi procjenjuju da je ožujak 2014. bio topliji nego inače za tri do pet stupnjeva, što je priroda prepoznala i odreagirala, no najavljuju i vrelo ljeto, razorne suše, što će priroda, na žalost, također prepoznati, a potom i trgovci cijenom hrane….

Znanstvenici poručuju da će ljeto 2014. biti najtoplije dosad te da su u to sigurni 75 posto. Sušna ljeta događaju se ovdašnjim ratarima uzastopce posljednjih godina, a taj je niz prekinula nakratko 2013., no prognoze su da će ga nastaviti 2014. Prisjetimo se poskupljenja hrane zbog suše iz 2012. Poznato je da poremećaji na tržištu hrane, tj. nestašica, posljeduju povišenjem ionako previsokih cijena po kojima su povrće i voće već u rangu mesa. “Pomicanje proljeća”, odnosno više temperature utjecale su i na ovogodišnju proljetnu sjetvu. Predsjednik Poljoprivredne komore, i sam ratar, Matija Brlošić iz Piškorevaca kaže da je ona inače počinjala oko 15. travnja, a da će sada oko toga datuma već ići kraju, bar kada je o Đakovštini riječ. “Usjevi su u dobrom stanju, repica cvjeta… Jedina opasnost može biti zahladnjenje i pad temperature ispod ništice”, kaže Brlošić.

S obzirom na raniju sjetvu, ratari prognoziraju i raniju žetvu - nekih kultura već početkom lipnja, a ne kao inače krajem tog mjeseca. “Bude li tako, bit će to jedna od najranijih žetvi”, kaže Brlošić.

Na poljima ima nešto vlage, a ima li je dostatno ovisi o tome jesu li kulture sijane jesenas ili sada, u proljeće. Brlošić podsjeća i na blagu zimu, s malo snijega, a voditeljica mjerne stanice za Đakovo Slavica Petrošanec poručuje da je u prva tri mjeseca 2014. oborina manje nego u istom razdoblju prijašnjih godina – ukupno 128 litara kiše. Prognostičari i za travanj najavljuju da će biti topliji no inače, za dva do četiri stupnja, a sve govori u prilog prognozama i o vrelom, sušnom ljetu…

Đakovštini susjedna općina Podgorač, kaže tamošnji ratar i čelnik udruge Naša zemlja Mario Patajac, u sjetvu kreće sutra. Tu se najviše sije suncokret i kukuruz, a njih sije i on na 140 hektara. Na upit o usjevima, referira se na stanje pšenice. “Jednu sortu, katarinu, napala je hrđa i pepelnica pa se borimo s tim”, kaže Patajac.

Ratar Željko Fabric iz Drenja raniju sjetvu komentira uz rimu: “Počela je puno prije i nikad skromnije.” Taj poljoprivrednik s partnerom, kumom, sije 40 hektara kukuruza, 80 hektara suncokreta i 50 hektara soje. Jučer im je bio prvi dan sjetve, siju kukuruz. Fabrica od ranije sjetve više brine njena skupoća. Lani je ostvario lijep prinos pšenice od 5,3 t/ha, no uz ulaganja veća od 5.000 kn/ha. “No godina je završena s minusom – velika ulaganja, skup repromaterijal, koji je poskupio 25 posto, a niske otkupne cijene pa, poučeni time, idemo u sjetvu s mnogo manjim ulaganjima, prepolovljenima – imperativ mi je da ne prijeđem 2.500 kn/ha. Ako prinos bude oko 4 t/ha, bit ću jako zadovoljan”, kaže Fabric.

– Najveća stavka su nam umjetna gnojiva i ona se smanjuje i više od 50 posto. Stoga smo ove godine jako obazrivi; ova vlada nas tjera da ne ulažemo. Vrijeme, sve nas služi, samo financije ne! Lani jesam imao jako dobre rezultate, no i velika ulaganja, i to nas je i 'sredilo'. Sva čast struci, no ona to ne razumije; jedno je na papiru, a stvarnost je drugo. Jer lani su bila velika odstupanja za pšenicu; službeno se govorilo o cijeni od 1,05 kuna, no koliko je ljudi, pitam se, dobilo više od 95 lipa?! - kaže Fabric. Poučen lanjskom godinom koja je, kaže, bila uz velika ulaganja, a nikakav prihod, kaže, ove ga godine (prioritetno) ne zanima prinos, nego koliko će mu novca ostati kada podvuče crtu.