Još jednim kosturom iz ormara, što mu ga je u naslijeđe ostavila bivša vlast, nazvao je nedavno u Đakovu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina slučaj još neobeštećenih 520 seljaka iz afere “Nestalo žito” 2009.

Sintagma o kosturu ih ne zadovoljava: za stotinjak dana nova je, peta žetva od one čiji su urod predali propaloj Đakovštini d.d., vrijedan oko 7,000.000 kuna, a ni dandanas odštete za to – ni u robi, ni u novcu.

Seljaci ministrov posjet Đakovu, točnije, Državnoj ergeli smatraju prekurtoaznim te drže da je trebao biti više radni, da se i njihov problem trebao “naći na dnevnom redu”, a ne da ga se ministar u kratkoj izjavi dotakne tek na novinarski upit.

– Očekivao sam da će ministar više reći u Đakovu. U niz navrata on a i njegov prethodnik Čobanković izjavili su da se traži rješenje i za odštetu za tih 520 seljaka, no ništa više od toga. Stoga, ministre Jakovina, dođite u Đakovo i pozovite te seljake te im, oči u oči, recite – ima li rješenja za njihovu isplatu. Ako ne, neka bar kaže da novca nema - kaže predsjednik Poljoprivredne komore Matija Brlošić, i sam jedan od tih 520 ratara.

Dodaje, u svim drugim slučajevima propasti silosa, odnosno tvrtki koje su im bile vlasnici i prelaska u druge ruke, seljacima je naknađena šteta, samo ne za ovih 520, iz slučaja Đakovštine. Ta skupina seljaka svoje obeštećivanje drži to većom obvezom države što je ona odmah nakon izbijanja afere “Nestalo žito” obeštetila oko 2.000 seljaka s oko 16 milijuna kuna, a za preostalih se 520 “na dušu stavlja” da su fakturirali robu.

– Nije to baš tako, nisu svi fakturirali - kaže Brlošić. Procjena njihovih oko 8.000 tona predanog uroda rađena je na bazi kilograma pšenice, iako je tu bilo raznih kultura, po cijeni od 90-ak lipa.

– Ili, neka vrate kilu za kilu. Država je bila vlasnik trećine Đakovštine, a obeštetila je i radnike s 26 milijuna kuna na ime otpremnina - podsjeća Brlošić.

- Među tih 520 seljaka nitko čak ne postavlja ni pitanje zateznih kamata, s kojima bi iznos od 7,000.000 kuna minimalno bio bar dvostruko veći. Ljudima je bitno da im se naknadi šteta bar za urod, no istovremeno država promptno naplaćuje svoja potraživanja i penale. Uostalom, državi 7,000.000 kuna nije neki novac - drži Brlošić.

Uglavnom je riječ o ratarima s područja Đakovštine. Potraživanja im se kreću od 500 do 500.000 kuna. Potonje potražuju braća Petanjak iz Drenja. Oni su jedini tužili Đakovštinu za nepodmireni urod, stvar je otišla i na više sudske instance, no…

Među 520 seljaka je i đakovački ratar Mirko Šarić.

– Ne znam što da više mislim o tome. S tolikim protokom vremena sve je manja nada da ćemo taj naš novac dobiti, a i te kako bi dobro došao - kaže Šarić.

Neobeštećeni seljaci u nekoliko su navrata i prosvjedovali, pisali dojmljive transparente, poput “Gdje je nestala naša pšenica?”, no ništa nije urodilo plodom. Čak su potkraj ljeta 2011. bili “za dlaku” do odštete, kada su Robne rezerve poručile da svi dostave podatke i da će ih one obeštetiti. I kada je sve bilo administrativno pripremljeno za to – obrat i stvar se opet vratila na početak. U međuvremenu neki od neobeštećenih seljaka već su i umrli a da novac za svoju muku dobili nisu…