Proteklih je dana hrvatska javnost svjedočila velikoj zbrci hrvatske Vlade u kojoj se ona našla zbog bjelodane nepripremljenosti za povlačenje novca iz EU fondova.

Najprije su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić i njegov kolega, ministar rada Mirando Mrsić, objavili da će poticajna mjera zapošljavanja mladih, poznatija kao volontiranje uz nakandu od 1.600 kuna, biti privremeno obustavljena. U zemlji s gotovo 380 tisuća nezaposlenih ta je vijest odjeknula alarmantno. Naročito nakon što je iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u međuvremenu "procurila" informacija da novca nema ni za ostalih četrdesetak mjera zapošljavanja. Mrsić je prethodno kazao da je riječ o "time outu" dok ne stignu sredstva iz EU fondova. A njih nema jer je sustav navodno "blokiran" zbog uvođenja novog softvera za kontrolu korištenja sredstava iz EU fondova.

Situaciju je jednostavno i s priličnom dozom sarkazma objasnila sada već bivša glasnogovornica Vlade Ivana Grljak, napisavši na svom Facebook profilu: "Daklem: Nismo ukinuli mjeru, samo nismo osigurali lovu u proračunu. Čekamo sredstva iz EU koja će ovisiti o genijalnom Grčićevom softweru. Isplatilo se pregovarati s EU jerbo imamo fotku Obame ispred Cro zastave. Tako da, dragi moji mladi, isprintajte si tu fotku i ako dovoljno dugo gledate u nju, ukazat će vam se svijetla budućnost."

Budući da je stvar opasno zaprijetila prerasti u još veći skandal, najprije je na prošlotjednoj sjednici Vlade premijer Zoran Milanović kazao da mediji netočno informiraju jer se poticajne mjere ne ukidaju, već se čeka novac iz EU programa Garancija za mlade. No, kako ni to nije bilo dovoljno uvjerljivo, a nakon ionako već neugodnih afera sa Željkom Sabom i Marinom Lovrić Merzel u glavnim ulogama, vladajućima nije trebao još jedan friški skandal. Pa su tako prekjučer ministri Grčić i Mrsić svečano objavili da je stotinu milijuna kuna za spomenute mjere zapošljavanja "pronađeno" u Nacionalnom fondu za upravljanje sredstvima iz EU. Time je, prema riječima ministra Grčića, premošćen problem dok se iz Bruxellesa čekaju sredstva namijenjena refundaciji troškova mladim volonterima.

No, dok je taj požar u Banskim dvorima zasad lokaliziran, valja se vratiti dva mjeseca unatrag i prisjetiti kako je tada iskrsnuo problem s famoznim "kompliciranim softewareom" bez kojeg je nemoguće dobiti akreditaciju Bruxellesa za korištenje sredstava iz EU programa. Trebalo je napraviti posve novi računalni program, a Grčić je štetu i blamažu ublažavao uvjeravanjima kako "ni jedan euro neće ostati neiskorišten", da je netočno "kako se ne ulaže u pripremu projekata" te da su "u Bruxellesu zadovoljni našom trenutačnom razinom spremnosti". "Vrijednost projekata za koje je već započeta javna nabava iznosi 400 milijuna eura, a vrijednost projekta za koje je planirana javna nabava do kraja 2014. iznosi 587 milijuna eura", poručili su tada iz Grčićeva ministarstva. Sam ministar nije propustio priliku da ošine po prethodnoj vladi rekavši kako oni taj softver nisu uspjeli napraviti tijekom čitavog svog mandata. Čudo od softvera tako se ispriječilo između Hrvatske i EU fondova, uz poslovičnu alibi-argumentaciju "spori smo, ali su ovi prije nas bili još sporiji".

No, jedno je ipak nesporno, što uz tešku muku priznaje i sam ministar Grčić, glavni lik ove nimalo nevažne epizode u mandatu Kukuriku-vlade. A to je da Vlada još uvijek nije donijela, kamoli izradila strategiju regionalnog razvoja, koji je temeljni dokument za korištenje novca iz EU fondova u idućem sedmogodišnjem financijskom razdoblju Unije do 2020. godine.

Izradu te strategije koči priprema Zakona o regionalnom razvoju koji još prolazi fazu konzultacija po županijama, iako će mnogi župani reći kako ih nitko nije kontaktirao niti išta pitao o tome. Najoštrija oprobena kritičarka aktualne Vlade o pitanju kilavog povlačenja novca iz EU fondova, HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić, u veljači je u povodu sporosti u izradi Strategije reginalnog razvoja te kiksa sa softverom za Index.hr kazala: "Vladi je bilo malo dvije godine za pripremu sustava o čijem sadržaju smo još 2011. godine sve znali. Jedno od mjerila u poglavlju 22 bilo je da Hrvatska pokaže da zna pripremiti ovaj sustav do 2013. godine i da ima plan za to. Poglavlje je zatvoreno jer smo to sve znali, ali na žalost ova vlada ne kreće od postojećih znanja, nego ispočetka pa ni nakon dvije godine ne uspijeva pripremiti sustav, a Republika Hrvatska ostaje bez 150 milijuna eura predujma."

Odgovarajući na njezine kritike, ministar Grčić tumačio je tada kako "kašnjenja nema" jer je rok da se novac povuče iz EU fondova - tri godine. Drugim riječima, sredstva predviđena za 2013. mogu se povući do 2016., iako Grčić tvrdi da tako neće biti i da će projekti za 2013. biti ugovoreni do lipnja ove godine (sic!), kada će u fazi provedbe već biti projekti teški milijardu eura. No, Maletić je uzvratila kako uz dobro pripremljene projekte nema potrebe ni interesa čekati jednu, a kamoli tri godine. Te je projekte, smatra ona, trebalo ugovoriti još pretprošle godine.

U međuvremenu je Hrvatska, kao nova punopravna članica EU, lani već platila 1,8 milijardi kuna članarine, a ove će 3,8 milijardi. Istodobno, sredstva iz EU fondova za prošlu godinu još nisu stigla. Zbog problema sa softverom. Koji je, u ovom slučaju, očito metafora dubljih problema. Ministar Grčić reći će da informacijski sustav za kontrolu korištenja sredstava EU fondova, vrijedan gotovo milijun eura, zapravo funkcionira od kraja siječnja. Naravno, s opravdanim zakašnjenjem. A da bi se uvjerlili kako sustav doista dobro funkcionira, ovdje su nedavno boravili stručnjaci Europske komisije. Njihovo zadovoljstvo i optimizam prenio je Branko Baričević, bivši hrvatski veleposlanik pri EU, a danas voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. "Dojam Komisije je bio zadovoljavajući i vjerujem da već na početku travnja možemo očekivati prva sredstva koja bi na neki način otvorila ta vrata i psihološki i stvarno stvorila podlogu za dolazak ostalih sredstava", izjavio je Baričević prije nekoliko dana na Hrvatskom radiju.

Eto, kad se potvrdi da je softver napokon "pravi" i kada napokon "sjedne" prošlogodišnji avans od 150 milijuna eura, napokon će započeti i hrvatski europski uzlet. Osim ako se opet ne ispriječe kakve, za nas tipične, administrativne ili tehničke teškoće.