Vezani članci
ČOVJEK JE NAJOKRUTNIJE BIĆE
Život izumitelja nije lak. Prvo vam na pamet mora pasti dobra ideja koja rješava neki problem na način koji nitko nije smislio prije vas, a potom trebate teoriju provesti u stvarnost.
Izumitelj stalno mora pomicati granice mogućega. Zbog te lude igre čovječanstvo je dobilo parni stroj, automobil, osobno računalo... To je glavni razlog zašto više ne živimo u špilji i ne borbimo se s vukovima. No, izum je prevrtljiva ljubavnica i opasni pothvat za mnoge koji žele biti Tesla. Stvari krenu naopako, izum se razbije ili ne radi onako kako je dizajner zamislio, a ponekad i izumitelj strada od vlastitih ideja. Ova strana ljudske povijesti i sadašnjosti ima mnogo tužnih, ali fascinantnih priča, od kojih neke možda posluže kao lekcija onima čiji su snovi preveliki.
Henry Winstanley slavni je engleski graditelj svjetionika i inženjer koji je konstruirao prvi svjetionik na grebenu Eddystone ispred Plymoutha, prvi put sagrađen 1698. i više puta obnavljan nakon razornih stihija. Winstanley je želio testirati izdržljivost svjetionika, a kako je bio uvjeren da će njegov izum to podnijeti, izabrao je najveću oluju. Kula je potpuno uništena u noći 27. studenoga 1703. Winstanley ga je htio popraviti iste te noći, no stradao je zajedno s još petero ljudi kada se svjetionik urušio.
Ruski liječnik, filozof, ekonomist, pisac znanstvene fantastike i revolucionar Alexander Bogdanov bio je poznati izumitelj. Jedan od njegovih brojnih znanstvenih eksperimenata bila je ideja o pomlađivanju transfuzijom krvi. Nakon što je obavio transfuziju mnogim uglednim ljudima, uključujući i Lenjinovu sestru, odlučio se i na vlastitu kožu, tj. krvotok. Uzeo je krv pacijenta koji je bolovao od malarije i tuberkuloze, i ubrzo umro od infekcije.
Ugledni član britanske Kraljevske mornarice, kapetan Cowper Phipps Coles, tijekom Krimskog rata izmislio je rotirajuću kupolu za brodove. Nakon rata patentirao je svoj izum i odlučio sagraditi vlastiti brod koristeći svoj revolucionarni dizajn, koji je primijenjen i na druge brodove Kraljevske mornarice. Njegov je brod, “HMS kapetan”, zahtijevao nekoliko neobičnih i opasnih promjena, uključujući i tzv. palubu za uragan, što je podiglo težište broda. Brod se 6. rujna 1870. prevrnuo, ubivši Coles i većinu njegove 500-člane posade.
SKOK U BAČVI
Kanadski kaskader Karel Souček poznat je kao izumitelj “kapsule” (što je zapravo samo prilagođena bačva) i po spuštanju u njoj niz slapove Niagare. Godine 1985. nagovorio je jednu tvrtku da financira pad kapsulom s vrha zgrade aerodroma u Houstonu. Napravljen je vodopad koji je tekao s vrha 55 metara visoke građevine, i bazen na dnu. Međutim, štos mu nije uspio. Pogodio je rub bazena, zbog čega se kapsula “rascvjetala”, a on teško ozlijeđen. Umro je sljedeći dan. Kapsula je izložena u muzeju u New Yorku.
Franz Reichelt bio je austrijski krojač koji je sašio neobičan kaput-padobran, za koji je tvrdio da može “teret” nježno spustiti na zemlju ili čak letjeti. Za uzletište je odabrao prvi kat Eiffelova tornja, a eksperiment je izveo uživo pred gledateljima i snimateljima. Umro je na mjestu.
Za pronalazak rotacijskog tiskarskog stroja 1863. bio je zaslužan William Bullock, američki izumitelj čija je ideja bila revolucionarna pomoć grafičkoj industriji zbog velike brzine i učinkovitosti. Bullock je umro pokušavajući popraviti jednu od svojih tiskara jer mu je noga zaglavila ispod stroja. Razvila se gangrena, a Bullock je umro tijekom amputacije noge.
John Godfrey Parry-Thomas oduvijek je sanjao o rušenju brzinskog rekorda Malcolma Campbella, pa je počeo kreirati automobil kojim će to postići. Izumio je automobil s mnogim preinakama, poput otvorenog lanca koji povezuje kotače s motorom. Dana 27. travnja 1926. srušio je postojeći rekord, a već ga je sljedeći dan podigao na 170km/h. Rekord je opstao godinu dana, prije nego ga je Malcolm Campbell oborio. Parry-Thomas ga je pokušao ponovno osvojiti, no u vožnji je puknuo jedan od lanaca, gotovo mu odrubivši glavu.
Henry Smolinski napustio je posao inženjera u Northropu i počeo raditi u Advanced Vehicle Engineers, tvrtki koja je proizvodila “leteće” automobile. Godine 1973. izbacili su prva dva prototipa spojivši stražnji kraj zrakoplova Cessna Skymaster s automobilom Ford Pinto. Stražnji je dio osmišljen da se odvaja i spaja na auto. Prije početka proizvodnje za maloprodajno tržište Smolinski je 11. rujna 1973. otišao na probni let s pilotom Haroldom Blakeom. Obojica su stradala kada se krilo otkvačilo. Utvrđeno je da je presudilo loše zavarivanje.
ODVJETNIK U PODMORNICI
Horace L. Hunley bio je odvjetnik koji je obožavao podmornice. Pomogao je dizajnirati i izraditi tri različita modela za Konfederaciju tijekom Građanskog rata u SAD-u, a poginuo je kada je porinut treći. Njegova je prva podmornica sagrađena u New Orleansu i namjerno potopljena kada je grad pripojen Uniji 1862., a druga je potonula u zaljevu Mobile u Alabami. Osobno je financirao treću podmornicu koja je nosila njegovo ime, a koja je potonula 15. listopada 1863., u blizini Charlestona, pri čemu je poginuo zajedno sa sedam članova posade. Podmornica je popravljena i s novom ekipom preživjela i potopila brod. Bio je to prvi slučaj da je podmornica potopila brod. Hunley je stradao u svojoj prvoj i posljednjoj uspješnoj misiji, odvevši svoju posadu na dno mora.
Valerian Abakovsky bio je ruski izumitelj koji je umro kada je njegov izum, superbrzi vlak, skrenuo na probnoj vožnji, ubivši Abakovskog i još pet osoba. Vlak je imao motor aviona i propeler i trebao je voziti sovjetske dužnosnike. Izum je dobro radio na odlasku iz Moskve, no zakazao je pri povratku. Abakovskom je bilo samo 26 godina.
Freon je nezapaljiv plin bez boje, mirisa i okusa i nije otrovan, a koristi se za rashladne uređaje. Do 1935. godine, pet godina od otkrića freona, prodano je više od osam milijuna hladnjaka. Nekoliko desetljeća nakon otkrića freona otkriveno je koliko je zapravo štetan za Zemlju, što je znao u samom početku i njegov izumitelj, američki kemičar Thomas Midgley. Lako gorivo, olovni benzin, jedan od najvećih zagađivača atmosefre, otkrio je isti izumitelj. Jednom je prigodom izlio olovni benzin po svojim rukama, izravno ga iz tikvice udišući punih 60 sekundi tijekom konferencije za novinare, želeći dokazati da je gorivo bezopasno. Začudo, Migley nije umro od trovanja olovom, no ubio ga je njegov drugi izum - sustav konopca i koloture kao pomoć nepokretnim osobama pri ustajanju iz kreveta. Migley je bolovao od dječje paralize. Zapetljao se u konopce 2. studenoga 1944. i zadavio se...
Piše: Narcisa VEKIĆ
OTTO LILIENTHAL
Male su žrtve neizbježne
Bio je pionir zrakoplovstva, poznat i kao “kralj zmaj” jer je prvi uspješno letio zmajem. Novine i časopisi u mnogim zemljama objavili su fotografije njegova zmaja, pozitivno utječući na mišljenje javnosti i znanosti o mogućnosti da leteći strojevi postanu ljudska stvarnost, posebice nakon razdoblja ispraznih fantazija i neznanstvenih zakrpavanja. No, na letu 9. kolovoza 1896. Lilienthal je pao s visine od 17 metara, slomivši kralježnicu. Umro je sljedeći dan, a njegove su posljednje riječi bile: Male su žrtve neizbježne!
MARIA CURIE
Nisu znali za štetnost zračenja
Otkrila je niz novih elemenata, uključujući radij i polonij, kao i teoriju radioaktivnosti i izolacije radioaktivnih izotopa. Sa suprugom Pierreom, Maria Skłodowska-Curie dobila je Nobelovu nagradu za fiziku 1903., te 1911. sama za kemiju. Umrla je 4. srpnja 1934. od aplastične anemije, najvjerojatnije izazvane prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom svojih eksperimenata. Curie je veći dio svojega rada provela bez ikakvih sigurnosnih mjera. U džepu je nosila epruvete s radioaktivnim izotopima i čuvala ih u ladici.
Zbog te lude igre, izumiteljstva, čovječanstvo je dobilo parni stroj, automobil, osobno računalo...
Kad pokusi krenu naopako, ponekad i izumitelj strada od vlastitih ideja, osobito ako je tvrdoglav.